Stručnjaci udruge Pragma, Nedjeljko Marković i Angelina Krsnik, proveli su 10. lipnja 2026. online edukaciju „Nediskriminacija i zaštita prava ranjivih skupina u sustavu socijalne skrbi”, namijenjenu iskusnim stručnjacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Edukaciji se odazvalo 136 sudionika, socijalnih radnika, psihologa, pravnika te voditelja stručnih cjelina i upravitelja iz područnih ureda i županijskih službi diljem Hrvatske.
Program je izbjegao podučavanje osnova, budući da se obraćao stručnjacima s dugogodišnjim iskustvom, a cilj je bio nadograditi postojeću praksu okvirom koji intuitivno prepoznavanje problematičnih situacija povezanih s diskriminacijom pretvara u branjive, dokumentirane i obrazložene stručne odluke.
Spoj prava, psihologije i prakse
Edukacija je objedinila javno-politički i psiho-socijalni okvir suzbijanja diskriminacije, polazeći od spoznaje da se u svakodnevnom radu sustava socijalne skrbi neprestano isprepliću socijalni rad, psihologija i pravo, a zajedničku os čine zaštita ljudskih prava i ljudsko dostojanstvo. Polazišni pojam bilo je dostojanstvo svake osobe kao urođeno i bezuvjetno, neovisno o tome što osoba može učiniti ili pridonijeti zajednici, shvaćanje presudno upravo za zaštitu najranjivijih, uključujući osobe s teškim invaliditetom, demencijom ili malu djecu. Socijalni rad predstavljen je kao profesija ljudskih prava, a kao operativni alati ponuđeni su škotski okvir PANEL te metoda FAIR za analizu pojedinačnih slučajeva.
Jedan od istaknutijih dijelova programa edukacije bili su psihosocijalni mehanizmi nastanka diskriminacije. Sudionicima je predočeno da diskriminacija gotovo nikada ne počinje otvorenom netrpeljivošću, nego nastaje međudjelovanjem načina na koji mozak funkcionira, organizacijskih uvjeta rada (npr. administrativno opterećenje, manjak vremena, emocionalni pritisak) i ustaljenih društvenih obrazaca. Kroz pojmove poput mentalnih prečaca, prvog dojma, halo efekta i osnovne atribucijske pogreške, pokazano je kako spontana socijalna kategorizacija prelazi u stereotipe, stereotipi u predrasude, a predrasude u diskriminaciju, koja ne mora biti ni otvorena ni namjerna. Edukacija je uključila i perspektivu korisnika, predstavljajući koncepte manjinskog stresa, prijetnje stereotipom i internalizirane stigme te njihove posljedice na mentalno zdravlje, od anksioznih i depresivnih simptoma do socijalne izolacije i odustajanja od traženja pomoći.
Praksa Europskog suda za ljudska prava
Predstavljen je višerazinski okvir zaštite (UN, Vijeće Europe, EU i hrvatsko zakonodavstvo) te ključne presude Europskog suda za ljudska prava, među kojima Oršuš i drugi protiv Hrvatske, D. H. i drugi protiv Češke, Guberina protiv Hrvatske, Çam protiv Turske i Stanev protiv Bugarske. Obrađene su i konkretne obveze Zavoda iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Rezultati evaluacije: izrazito visoko zadovoljstvo
Rezultati evaluacije su izrazito pozitivni. Prosječna ocjena svih jedanaest ocjenjivanih elemenata, na ljestvici od 1 (loše) do 5 (izvrsno), iznosi 4,65; 98 % sudionika preporučilo bi edukaciju kolegama, a 93 % izričito će primijeniti stečeno znanje. Rezultati potvrđuju da je edukacija ostvarila svoju temeljnu svrhu – jačanje kompetencija za prepoznavanje i postupanje u slučajevima diskriminacije. Sudionici su kao glavni doseg istaknuli osvještavanje vlastitih, često nesvjesnih obrazaca i predrasuda, nediskriminacijski pristup već u inicijalnom razgovoru te pažljivije slušanje, uz konkretnu primjenu u radu sa starijim osobama i pripadnicima romske nacionalne manjine te namjeru prijenosa znanja kolegama.
* Edukacija se provodila unutar projekta Hrvatskog zavoda za socijalni rad „Nova perspektiva Hrvatskog zavoda za socijalni rad: Izgradnja i rekonstrukcija za snažniju podršku zajednici” (kodni broj projekta: PK.6.2.04.0002). Projekt je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., pod upravljanjem Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Edukacija je u isključivoj odgovornosti udruge Pragma i niti pod kojim uvjetima ne odražava mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
