Svakoga 15. lipnja u svijetu se obilježava Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba, datum posvećen jednom od najmanje vidljivih oblika nasilja u društvu. Iako su starije osobe one koje s najviše povjerenja računaju na podršku obitelji i zajednice, upravo se u tim odnosima nerijetko događa nasilje koje ostaje neizgovoreno i neprijavljeno.
Svjetska zdravstvena organizacija zlostavljanje starijih osoba definira kao jednokratan ili ponavljan čin, odnosno izostanak odgovarajućeg postupanja, koji se događa u odnosu u kojem se očekuje povjerenje, a koji starijoj osobi nanosi štetu ili patnju. Ono obuhvaća tjelesno, psihičko i seksualno zlostavljanje, financijsko i materijalno iskorištavanje te zanemarivanje, napuštanje i oduzimanje dostojanstva. Prema sustavnom pregledu 52 studije provedene u 28 zemalja, neki je oblik zlostavljanja u posljednjih godinu dana doživjela otprilike svaka šesta osoba starija od 60 godina, odnosno njih 15,7 %. Najčešće je riječ o psihičkom zlostavljanju, a slijede financijsko iskorištavanje, zanemarivanje te tjelesno i seksualno nasilje. U ustanovama za dugotrajnu skrb stanje je još ozbiljnije, budući da je u jednom istraživanju gotovo dvije trećine djelatnika priznalo da je tijekom protekle godine počinilo neki oblik zlostavljanja korisnika.
Posebnu zabrinutost izaziva financijsko iskorištavanje, za koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da prijeti za 5 do 10 % starijih osoba, a očituje se kao krađa, krivotvorenje, zlouporaba imovine i punomoći te uskraćivanje pristupa vlastitim novčanim sredstvima. Vjerojatnost zlostavljanja povećavaju socijalna izolacija i život u samoći, ovisnost o osobi koja skrbi, kognitivne teškoće, loše zdravlje i siromaštvo, dok u podlozi često stoji ageizam, odnosno predrasude i omalovažavanje na temelju dobi koji nasilje nad starijima čine društveno prihvatljivijim i lakšim za prešućivanje.
Iako pouzdanih podataka i dalje nedostaje, poznato je da prijavljeni slučajevi čine tek manji dio stvarnoga broja. Stariji ljudi o nasilju šute iz srama, straha od odmazde, odanosti članovima obitelji ili zato što su o počinitelju ovisni, pa takozvana tamna brojka ostaje velika. Da problem nije niti dalek niti apstraktan, pokazuju i domaći podaci navedenih u opisu projekta “Kraj tišine” udruge Pragma: u prvih šest mjeseci 2022. godine na području Grada Zagreba prijavljena su 232 kaznena djela nasilja u obitelji, a čak 44 oštećene osobe, odnosno njih 19 %, bile su starije od 60 godina.
Upravo zato Pragma kroz projekt „Kraj tišine“ pruža besplatnu psihosocijalnu podršku žrtvama nasilja u obitelji i posebnu pozornost posvećuje skupinama koje su u najvećem riziku da pomoć nikada ne zatraže, među kojima su starije osobe, osobe s invaliditetom te ljudi koji žive u ruralnim, otočnim i slabije povezanim sredinama. Sam naziv projekta opisuje ono što smatramo temeljem svake promjene, a to je prekidanje tišine koja nasilje održava skrivenim.
Pravo na dostojanstvenu i sigurnu starost, slobodnu od svakog oblika zlostavljanja, ugrađeno je u Program održivog razvoja Ujedinjenih naroda do 2030. godine, Međunarodni madridski plan djelovanja za starenje i Desetljeće zdravog starenja Ujedinjenih naroda. To pravo možemo ostvariti samo ako o zlostavljanju starijih prestanemo šutjeti te ako, kao zajednica, naučimo prepoznavati i imenovati njegove znakove. Tišina štiti počinitelje, dok je izgovorena riječ prvi korak prema zaštiti onih najranjivijih među nama.
Naslovna fotografija je generirana pomoću UI.
