Tjedan cjeloživotnog učenja nacionalna je obrazovna kampanja koja se ove godine obilježava od 26.9. do 2.10.2016. godine. Cilj kampanje je podizanje svijesti o važnosti učenja i obrazovanja, promicanje kulture učenja i podizanje osobne motivacije. Tjedan cjeloživotnog učenja obilježavaju brojne zemlje diljem svijeta od 1999. godine, na inicijativu UNESCO-a. Više informacija o ovogodišnjem Tjednu naći ćete na službenoj stranici http://www.cjelozivotno-ucenje.hr.
Kako se u Pragmi susrećemo s brojnim teškoćama srednjoškolaca u području učenja i postavljanja obrazovnih ciljeva, a sve češće nam se za podršku obraćaju i studenti, ovom prilikom osvrnut ćemo se na jednu specifičnu osobinu koja otežava proces učenja – perfekcionizam.
Perfekcionizam (lat. perficere: ostvariti, dovršiti) često povezujemo sa čovjekovom potrebom za usavršavanjem, pa ga je opravdano spomenuti u kontekstu cjeloživotnog učenja. Među najranijim opisima spominje se Fontanes (18. stoljeće) koji navodi kako je želja za savršenstvom najteža bolest koja je zadesila ljudski um, dok Horney (1951) razvija termin ”tiranije moranja”. Neki autori tvrde kako se ne može razviti kod svih pojedinaca, već samo kod onih koji imaju potencijal za izvanredna postignuća, drugi smatraju kako je perfekcionizam urođen i zdrav koncept koji podiže samopoštovanje ako uključuje socijalnu brigu za druge i maksimalno iskorištavanje vlastitih potencijala. Slično kao i što Maslow definira proces samoaktualizacije, perfekcionizam može potaknuti pojedinca da kroz kritički odnos prema sebi i postavljanje visokih standarda radi na samopoboljšanju.
Problem nastaje kada perfekcionizam postane nezdrav, a pojedinca obuzme veliki strah od kritike, pretjerana zabrinutost radi pogreške te potreba za divljenjem. Njegov utjecaj na akademsko postignuće posebno dolazi do izražaja prilikom studiranja jer su zahtjevi obrazovanja drugačiji (traže usvajanje novih strategija, samostalnost). Strah od neuspjeha utječe na produktivnost i efikasnost, pa pojedinci počinju odgađati obaveze kako bi zaštitili vlastito samopoštovanje.
Diskrepancija između postavljanih ciljeva i onog što je ostvareno može voditi i depresiji, pa je u tom slučaju dobro na vrijeme potražiti stručnu pomoć. Pomoć možete potražiti i u savjetovalištu Pragme koja niz godina provodi savjetovališni rad specijaliziran za mlade koji žele izgraditi svoje samopouzdanje, vještine, potencijale, a time i postići obrazovne i poslovne rezultate koje priželjkuju.
Našim mladima želimo ostaviti poruku da već sam rad na sebi, ili “usavršavati se”, znači biti “savršen”, dok biti savršen bez potrebe daljnjeg rada na sebi (čemu teže perfekcionisti) je iluzija koja nas samo sputava u svim područjima života. Rečeno riječima Charlija Chaplina:
Kada sam zaista počeo voljeti sebe prestao sam žudjeti za nekim drugačijim životom i mogao sam vidjeti da je sve što me je okruživalo ustvari bilo poziv da rastem i da se razvijam. Danas znam da se to zove ZRELOST. (Charlie Chaplin, 1959.)
