Radili ste u školi, je li to motivacija za sudjelovanje u Nagradi’
Motivacija za prijavu za Nagradu je proizašla iz višegodišnjeg iskustva u odgojno-obrazovnim institucijama u kojima imam izravan uvid u medijsko opismenjavanje djece, ali i važnosti čitanja od najranije dobi u svrhu razvoja socijalnih i emocionalnih vještina koje uvelike doprinose kvalitetnom provođenju slobodnog vremena kako u institucijama, tako i kod kuće.
Je li ovakav projekt promocije čitanja suprotan konceptu „medijske žurbe“?
Ovakav projekt je hvalevrijedan jer je u današnjem svakodnevnom životu koje je ispunjeno različitim podražajima iz medija vrlo često sama vještina čitanja marginalizirana čime se daje prednost brzim aktivnostima koje u svojoj svrsi nemaju utemeljenje za razvoj osnovnih znanja, mašte, aktivnog slušanja sugovornika, misaonih logičkih sposobnosti, obogaćivanja rječnika te brojne druge dobrobiti, a koje pruža čitanje.
O čemu govori Vaš prilog? Imali ste jako zanimljivu gošću!
Radio prilog „Važnost priča u razvoju djece predškolske dobi – važnost i utjecaj čitanja priča, primjerene slikovnice i priče za djecu, važnost interpretativnog čitanja“ govori o važnosti i pozitivnom utjecaju čitanja priča i slikovnica za djecu od najranije dobi u kojoj je od iznimne važnosti poticati zanimanje i ljubav prema knjigama i samom čitanju. Gošća, odgojiteljica u Dječjem vrtiću Hlojkica Bojana Rogić Pintar kao kompetentna u svom području i s dugogodišnjim radnim iskustvom govori o važnosti interpretativnog čitanja pritom pazeći na ritam, glasnoću i jasnoću, na koji način je poželjno organizirati prostor u kojem se čita, gdje se treba držati knjiga u odnosu na dijete, kako se može uključiti u čitanje, koliko je važan kontakt očima, ali i opažanje reakcije djeteta te brojne druge stručne informacije.
Čitanje, dokazi pokazuju, pomaže djeci i mladima, primjećujete li i Vi to u svojoj okolini?
Čitanje u potpunosti može pomoći u socijalnom i emocionalnom učenju djece i mladih. Osim što je veliki napredak u tehnologiji, razvoj knjiga je također u uzlaznoj putanji. Naime, svaka knjiga ima svoju poruku koja djetetu na najjednostavniji način može dočarati osjećaje, način reakcija na određene situacije koje su im drage ili manje drage, ali i kako uspostaviti dobru komunikaciju, riješiti eventualne sukobe, involvirati prijatelje koji žude za prijateljstvom, a teško im je isto uspostaviti, te brojne druge teme koje su djeci važne, a želi im se kroz priču bolje dočarati.
Što ste Vi čitali u djetinjstvu?
Od najranijeg djetinjstva u mojoj obitelji se čitalo. Danas kada pogledam slikovnice koje sam čitala s roditeljima s radošću i zadovoljstvom se nasmijem jer su upravo one bile temelj za razvoj interesa i ljubavi prema čitanju. Jedna od omiljenih slikovnica bila mi je „Maca Papučarica“ Ele Peroci koju sam iznova čitala jer je sadržavala sve za čime sam već tada iskazivala interes, ali i karakter, a to je priroda, životinje, kreativnost, odgovornost, upornost i dobrota. Kako sam odrastala, interes za čitanjem nije jenjavao već se samo mijenjao žanr. No, uz čitanje omiljenih knjiga, uz iskustvo volontiranja u bolnici čitanjem knjiga, radeći u školi i dalje svakodnevno čitam dječje priče, slikovnice i bajke za dobro jutro što mi je najljepši početak dana s učenicima. U Dječjem odjelu Stiribor Gradske knjižnice Rijeka česti sam posjetitelj.
Kako izgleda slobodno vrijeme mladih, imaju li mogućnosti izražavanja svojih interesa?
Slobodno vrijeme mladih danas predstavlja svojevrsni izazov. U ponudi je mnoštvo aktivnosti kojima se mogu baviti, od sporta, umjetnosti do sve popularnijeg STEM područja. Svaki aspekt hobija ili aktivnost kojim se bilo koje dijete ili mlada osoba bavi, a da pozitivno utječe na njega i razvija njegove sposobnosti i vještine je dobar. Eventualne opasnosti proizlaze iz medija koje od najranije dobi djecu, a kasnije i mlade upućuju na vrijednosti koje nisu u najboljoj mjeri povoljne za njih poput prekomjernog boravka za računalom, video igricama ili televizijom.
Gdje su mediji u tom životu mladih?
Mediji bi svakako mogli doprinijeti da mladi kvalitetnije provode svoje slobodno vrijeme promovirajući zdrave životne navike, važnost čitanja, bavljenje sportom, ljepotama u različitim vrstama umjetnosti ili sveobuhvatnog STEM područja. Dobrom medijskom promocijom i edukativnim sadržajima, radionicama u odgojno-obrazovnim institucijama i izvan njih može se doći do široke publike koju se itekako može zainteresirati. Osobito ako se uz to pozove i poznata osoba koja se time bavi. No, moram iskazati zadovoljstvo ponude za djecu i mlade na svim područjima, stručnim ljudima koji rade na tim područjima i načinu na koji rade. Čeka nas svijetla budućnost.
Morena Poljančić, mag. prim. educ. učiteljica je razredne nastave s višegodišnjim iskustvom rada u razrednoj nastavi klasičnog oblika, kombiniranom razrednom odjeljenju, produženom boravku i cjelodnevnom odgojno-obrazovnom obliku rada u Katoličkoj osnovnoj školi „Josip Pavlišić“ u Rijeci. Od 2005. godine aktivna je članica Folklorne skupine Delnice s kojom je obišla brojne europske zemlje, ali i Hrvatsku. Plesom i pjesmom njeguje tradiciju rodnog goranskog kraja među ostalim sudjelujući u emisijama „Dobro jutro Hrvatska“, „Lijepom našom“, Đakovačkim vezovima 2022. godine te na 8. državnom natjecanju folklornih parovnih plesova „Drmeš da!“ u Zagrebu.
Od 2017. godine jedna je od urednica i voditeljica savjetodavno-obrazovne emisije „Znanje je moć“ na Radiju Gorski kotar. Emisija je namijenjena širem krugu slušatelja svih dobi, a obuhvaća teme iz kulture, umjetnosti, sporta, obrazovanja, znanosti te mnoge druge. Svoju ljubav prema novinarstvu, svestranosti i stvaranju radio emisija prenijela je na učenike razredne nastave u okviru izvannastavne aktivnosti Školski radio koju vodi u školi. Tijekom studentskih dana volontirala je kao teta pričalica u sklopu Udruge Portić Rijeka u KBC Rijeka Dječjoj bolnici Kantrida čime je svoj profesionalni, ali i osobni razvoj obogatila prekrasnim iskustvom za cijeli život. Svoje slobodno vrijeme voli provoditi u prirodi, čitati, šivati i trenirati pilates.
