Filozofski fakultet u Osijeku je i ove godine domaćin Skupa o potencijalima za preventivne aktivnosti u zajednici, a Pragmu će, s usmenim priopćenjem na temu povezanosti depresivnosti i perfekcionizma kod adolescenata, predstavljati Katarina Jelić, magistra psihologije koja u Pragminom savjetovalištu za mlade svakodnevno radi na prevenciji i ublažavanju simptoma koji nastaju kao posljedica specifičnih zahtjeva adolescentnog doba.
Depresija je kompleksan poremećaj koji nije nepoznanica među odraslima, ali je posebno izražena u adolescenciji, kada dolazi do pojačane prevalencije simptoma, čija je vjerojatnost pojave gotovo dvostruko veća za žene, odnosno djevojke. U istraživanju koje je provedeno na preko 300 učenika i učenica srednjih strukovnih škola, navedene razlike su potvrđene te su djevojke pokazale značajno više depresivnih simptoma, a u isto vrijeme su mlađi ispitanici bili ujedno i manje depresivni, što dokazuje kako se depresija razvija s dobi, pod teretom zahtjeva svakodnevnog života, u kombinaciji s razvojnim zadacima te ostalim značajnim faktorima. Fenomen depresivnosti kod mladih zahtijeva veliku pozornost stručnjaka, rano otkrivanje simptoma, usmjeravanje na preventivne programe te istraživački rad na identificiranju značajnih prediktora, a samo neki od njih uključuju stilove roditeljskog odgoja, perfekcionizam, samopoštovanje i brojne druge.
Perfekcionizam se definira u terminima postavljanja visokih standarda, uz pretjerano kritične samoevaluacije. Nekada se javlja u pozitivnom obliku, kada osobu motivira na izvrsnost, no kao termin se i dalje često koristi u negativnom kontekstu, kako bi opisali osobu koja je pretjerano opsjednuta uspjehom, ”čistunac”, netko tko je stalno u stresu… takav oblik perfekcionizma najviše se oblikuje u djetinjstvu i adolescenciji, pri čemu veliku ulogu igraju očekivanja od strane roditelja, ali i njihova emocionalna podrška.
Općenito govoreći, u adolescenciji se naglašava izvedba što, u kombinaciji s brojim drugim promjenama, čini pojedinca ranjivim za razvoj depresije, na što upućuje i dobivena povezanost perfekcionizma i depresivnosti na ovom uzorku adolescenata. Što se tiče smjernica za preventivne programe i tretmanski rad, one su još uvijek slabije istražene. Perfekcionisti znaju biti izazovni korisnici usluga savjetovanja, jer rijetko traže stručnu pomoć, a ukoliko je i potraže skloni su otkrivati jako malo informacija o sebi (naročito svoje slabosti), dok u isto vrijeme mogu imati visoka očekivanja od tretmana. Neke od tehnika koje dokazano djeluju u radu s mladima uključuju identificiranje iskrivljenih uvjerenja i okidača negativnih emocija, nalaženje novih izvora užitka, rad na poticanju spontanosti, usmjeravanje na motive i prekursore ponašanja, učenje adaptivnih metoda pristupanja ljudima i događajima, prakticiranje tehnika mindfulnessa i opuštanja te brojne druge. Ili jednostavno rečeno, naučiti ih kako da savršeno – prihvaćaju; sebe i druge!
Skup organiziraju Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku i Društvo psihologa Osijek, u suorganizaciji s Hrvatskim psihološkim društvom i Hrvatskom psihološkom komorom.
