Hrvoje Debeljak je novinar na portalu srednja.hr i student novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Zanima ga sektor obrazovanja gdje posebno prati teme vezane uz studentski život te političko i medijsko opismenjavanje. Za Pragminu Nagradu prijavio je rad: „U Varaždinu uskoro jedan od najvažnijih događaja za mlade u Europi, stiže ih preko 1000 iz svih krajeva“.
Koja je Vaša motivacija za sudjelovanje i što mladi mogu naučiti iz priloga?
Motivirao me dio koji govori o tome kako mladi danas provode slobodno vrijeme. Mišljenja sam da je danas mnoštvo besplatnih prilika za koje mladi možda nisu ni čuli. Jedan od njih svakako je bio i European Youth Event o kojem sam pisao. Riječ je o događaju koji se prošle godine prvi put održao u Varaždinu, a okuplja mlade iz cijele Europe i svijeta s ciljem razmjena ideja, povezivanja, komunikacije i upoznavanja novih ljudi. Opisao sam i iskustvo učenika iz Vinkovaca koji su dobili priliku otići u Strasbourg, što samo pokazuje kako se kvalitetno može provoditi slobodno vrijeme, a istodobno povezano sa školom. Njima je jedna od najzanimljivijih radionica u Francuskoj bila ‘Living library – Don’t judge book by its cover’ gdje ljudi zamjenjuju ‘žive’ knjige – osobe, a čitanje postaje razgovor. Cilj je smanjenje diskriminacije temeljene na stereotipima, a učenici su pozvali i sve druge mlade u Hrvatskoj da upravo na te načine provode slobodno vrijeme. Takve aktivnosti važne su za obrazovanje jer obrazovanje već odavno nije samo knjiga, bilježnica i slušanje na satu. Ono izvan učionice postaje sve važnije i popularnije, a upravo moj rad o tome govori. Vjerujem da ovakvi projekti itekako mogu pripomoći i medijskoj pismenosti koja je, nažalost, još zanemarena u našem obrazovanju.
Može li čitanje pomoći u socijalnom i emocionalnom učenju djece i mladih?
Čitam od malih nogu, a naviku je na mene prenijela moja sestra koja je također jako puno čitala. Otac je uvijek čitao novine, što je svakako razvilo i čitalačku naviku kod mene. Čitanje je ključan segment za kritičko razmišljanje i bilo kakvo izražavanje, stoga žalim da ne čitam i više. Smatram da sustav lektira treba modernizirati jer je čitanje u osnovnoj i srednjoj školi ključno za cijeli život.
Na koji način bi mediji mogli pomoći kako bi mladi kvalitetnije provodili slobodno vrijeme i gdje je tu uloga čitanja i medija?
Međunarodne razmjene ili razmjene unutar zemlje svakako su odlična prilika za mlade i daleko su od bilo kakve opasnosti. Druženje uživo, razmjene ideja, upoznavanje mladih osoba s drugog kraja Europe prilike su koje nikada ne treba propustiti. I čak ako postoji „doza“ straha, to treba pustiti i samo krenuti. Jedan projekt slijedi drugi i događanja poput European Youth Eventa mnogima mogu biti odskočna daska – i pritom ne mislim nužno na same prilike, nego na osobni rast i razvoj. Medijsko opismenjavanje važno je za svaku mladu osobu i to je svakako proces u kojem je, uz formalno znanje, potrebno i ono neformalno, praktično – čitanje, čitanje i puno čitanja, čuti nešto iz medijskog prostora, biti dio kakve radionice. Kada tako nešto razvijemo u školama, mi mladi bit ćemo itekako medijski pismeni.
