Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja
Pragma ovom Nagradom želi podržati rad novinara koji promiču vrijednost obrazovanja i koji svojim izvještavanjem doprinose kvalitetnijoj informiranosti građana o obrazovanju.
Projekt je do sada proveden na području cijele RH, a doprinio je provedbi građanskog odgoja u školama. Škole su istaknule i kako uključivanjem djece i mladih u odlučivanje učvršćujemo njihovo samopouzdanje jer je učenicima pružena mogućnost odabira – ona im daje osjećaj važnosti jer se njihov glas uvažava. Ovogodišnja, 10. Godišnja nagrada se provodi u okviru projekta tematske mreže „Medijsko obrazovanje je važno.MOV“. Opći cilj tematske mreže „Medijsko obrazovanje je važno.MOV” jačanje je kapaciteta organizacija civilnog društva za učinkoviti dijalog s javnom upravom, socijalnim partnerima te visokoobrazovnim i istraživačkim institucijama u oblikovanju i provođenju reformi vezanih uz razvoj medijske pismenosti kao pismenosti novog doba. Više na: https://mov.com.hr.
Preuzmite:
Smjernice za dodjelu Nagrade – Misli na sebe, čitaj!
Glasački list, Nagrada “Misli na sebe – čitaj!”
Suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja i pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje
RADIJSKI PRILOZI
- Mihaela Milanović Poljak (Radio Ogulin): „Važnost čitanja i pripovijedanja djeci“:
- Ana Tomašić (Obiteljski radio Ivanić): „Kulturna događanja na području Otoka Ivanića – Odijelo za čitanje“:
- Morena Poljančić (Radio Gorski kotar): „Važnost priča u razvoju djece predškolske dobi – važnost i utjecaj čitanja priča, primjerene slikovnice i priče za djecu, važnost interpretativnog čitanja“:
- Marija Hanzec (Prvi program Hrvatskoga radija): „Knjiga kao lijek“:
- Tatjana Jolić (Prvi program Hrvatskoga radija): „Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek“:
TISKANI/ONLINE/TV PRILOZI
- Hrvoje Debeljak (Srednja.hr): „U Varaždinu uskoro jedan od najvažnijih događaja za mlade u Europi, stiže ih preko 1000 iz svih krajeva“;
- Marija Pavić (Global, studentske novine i portal): „SNJEŽANA BABIĆ-VIŠNJIĆ ‘Svaki čovjek u životu zaslužuje prostor svoje pobjede‘“;
- Silvana Burilović Crnov (Tv Jadran, Laudato TV, YouTube kanal Splitsko-makarske nadbiskupije): „U nastanku i promociji knjige Luce Cetinić sudjelovali učenici III. d OŠ „Mertojak” Split“.
Obrazovanje i mediji
Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja
Teorija i praktična pozadina projekta: „Obrazovanje djece i mladih za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj – medijska kultura“
– rezultati empirijskog istraživanje Ilišin, Marinović Bobinac i Radina (2001.) provedenog na uzorku od 1000 učenika viših razreda osnovne škole (5. – 8. razred) upućuju na nedijalošku orijentaciju roditelja – djeca s prijateljima najviše razgovaraju o glazbi, filmovima i knjigama, s majkom o školi i nastavnicima te o vlastitoj budućnosti, a s ocem o budućnost.
Mediji u životu djece ostvaruju prvenstveno zabavnu funkciju, a tek povremeno i edukativnu. Istraživanje je pokazalo kako djeca imaju potrebu podijeliti s drugima svoje dojmove i razmišljanja o onome što su čitala, slušala ili gledala – zato je najučestalija tema razgovora s vršnjacima razgovor o filmovima, glazbi i knjigama, a ta je tema u komunikaciji s roditeljima tek povremeno prisutna. Starija djeca osobito manifestiraju potrebu za dijalogom o medijski prezentiranim sadržajima.
Važan preduvjet adekvatnog odnosa spram medija pojavljuje se medijska pismenost – medijski odgoj, a u svim istraživanjima su, kao glavni nositelji medijskog odgoja, naglašeni roditelji. Propuštajući diskusije o tim temama roditelji dopuštaju da mimo njih prolaze iskustva njihove djece s paralelnim medijskim svijetom u kojega su svakodnevno više ili manje uključena, kao što propuštaju i gotovo idealnu prigodu za nenametljivu dodatnu edukaciju i vrijednosno usmjeravanje djece koja su upravo u dobi kada iskazuju osobitu nesnošljivost spram dociranja i moralnih prodika. Bilo dostatno da zajedno s djecom prate njima omiljene sadržaje i razmijene s njima misli i emocije koje ti sadržaji provociraju.
Podjela zajedničkog medijskog iskustva mogla bi ujedno pospješiti svakodnevnu komunikaciju djece i roditelja, otvarajući dodatni prostor za bolje međusobno poznavanje i razumijevanje koje je u adolescenciji često stavljeno na ozbiljnu kušnju. (Iz knjige autora: Ilišin, Vlasta; Marinović Bobinac, Ankica; Radin, Furio (2001). Djeca i mediji : uloga medija u svakodnevnom životu djece. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži; IDIZ, Zagreb).
– Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava nalaže državama članicama da provode mjere na temelju odredbi Povelje. Učenje u obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava je cjeloživotni proces. Učinkovito učenje u ovom području uključuje širok raspon sudionika – uključujući donositelje političkih odluka, obrazovne stručnjake, učenike, roditelje, obrazovne ustanove, obrazovne vlasti, državne službenike, neprofitne organizacije (udruge), medije i javnost. Sva sredstva obrazovanja i učenja, osobito informalna u kojem svaki pojedinac usvaja stavove, vrednote, vještine i znanje iz obrazovnih i drugih izvora u vlastitom okružju i iz svakidašnjeg iskustva – obitelj, vršnjaci, susjedi, susreti, knjižnica, masovni mediji, posao, igra itd.), imaju ulogu u ovom procesu učenja i vrijedna su u promoviranju načela obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i ostvarivanju njihovih ciljeva.
Udruge daju vrijedan doprinos u učenju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, posebno u sklopu neformalnog i informalnog učenja pa im je potrebna prilika i potpora kako bi mogli dati taj doprinos. Jedan od temeljnih ciljeva svakog obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava nije samo dati učenicima znanje, razumijevanje i vještine, nego ih također osposobiti spremnošću na poduzimanje mjera u društvu u obrani i promicanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Potrebno je poticati partnerstvo i suradnju među širokim slojem sudionika uključenih u obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se njihovi doprinosi najviše iskoristili, uključujući donositelje političkih odluka, obrazovne stručnjake, učenike, roditelje, obrazovne ustanove, nevladine organizacije, organizacije mladih, medije i široku javnost.
Države članice trebaju poticati ulogu udruga u učenju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, posebno u neformalnom učenju. One bi trebale priznati te organizacije i njihove aktivnosti kao vrijedan dio obrazovnog sustava, pružiti im gdje je to moguće potrebnu potporu i u potpunosti se koristiti stručnošću kojom oni mogu pridonijeti u svim oblicima učenja. Države članice također bi trebale promicati i najavljivati obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava drugim dionicima, osobito medijima i javnosti, kako bi se povećao doprinos koji oni mogu dati u ovom području.
definicija The Institute of Public Relations kaže da su odnosi s javnošću „disciplina čiji su ciljevi čuvanje ugleda, uspostavljanje razumijevanja i potpore te utjecaj na mišljenja i ponašanja javnosti. Odnosi s javnošću su planirane akcije s učincima, a posebice utječu na dobre odnose i međusobno razumijevanje organizacije i njenih javnosti“. Odnosi s javnošću u osnovi su upravljanje ugledom i dobrim odnosima s javnostima.
Najveća moć odnosa s javnošću nalazi se u educiranju javnosti, utjecaju na stavove i ponašanja te uspostavljanje međusobnog razumijevanja. Dobri odnosi s javnošću su nevidljivi elementi pri formiranju branda i okoline koja ga prepoznaje. Važno je da informacije dođu do bitnih javnosti kako bi se široj javnosti približile njegove vrijednosti. Nositelji socijalnog i obrazovnog djelovanja u Hrvatskoj (bilo javne – državne ili gradske bilo neprofitne organizacije) nemaju razvijene mehanizme uspostavljanja odnosa s javnostima, kao i rada s medijima. Pragma ističe zajedničke vrijednosti u socijalnom i obrazovnom području: dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca; pravo na poštovanje, privatnost i povjerljivost; vrijednost zajednice i života u zajednici; zaštita onih koji su u riziku od zanemarivanja, iskorištavanja i nasilja; socijalna pravda; promicanje pozitivnih socijalnih promjena; predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja i sl.
– u projektu su predviđena predavanja i radionice za djecu i mlade o medijskim sadržajima koji mogu utjecati na njihovo ponašanje, zdravlje i stavove; edukacije roditelja i stručnjaka o utjecaju medija na ponašanje i stavove; te povezivanje stručnjaka iz obrazovnih i socijalnih organizacija u jačem medijskom promoviranju svoga rada, vrijednosti koje zastupaju, problema s kojima se suočavaju i rješenja koja se nude. Važna aktivnosti je i dodjela Godišnje nagrade koja je zamišljena kao proces koji uključuje izradu metodologije rada medijskog opismenjavanja i kulture djece i mladih, kao i proces zajedničke suradnje roditelja, djece, obrazovnih ustanova i neprofitnih organizacija.
Saznajte više o projektu “Obrazovanje i mediji” na:
pragma@udruga-pragma.hr