Biti majka jedna je od najljepših, ali i najtežih uloga na svijetu. U posljednjih nekoliko mjeseci, a posebno nakon života u pandemijskim uvjetima, mnoge majke svjedoče o iskustvu burnouta – sindroma izgaranja koji predstavlja stanje visoke emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim i pretjeranim stresom.
Iako se ovaj sindrom izgaranja najčešće spominje u profesionalnom svijetu, može se pojaviti u bilo kojem području života u kojemu osoba osjeća preopterećenost, bespomoćnost i nezadovoljstvo.
Roditeljski burnout i zahtjevi modernog doba
Roditeljstvo je područje u kojemu nema univerzalnih uputa za upotrebu, a s obzirom na to da je svako dijete jedinstveno po svojim karakteristikama ličnosti, sposobnostima i shvaćanjima okoline, roditelji su primorani svakodnevno učiti roditeljske vještine i prilagođavati vlastito ponašanje kako bi ostvarili pozitivne ishode u odgoju djece.
Roditeljstvo modernog doba pretpostavlja da roditelji vješto shvaćaju i prate digitalne alate, brze društvene promjene i visoke kriterije koje im okolina postavlja. Želeći naučiti ostvariti kvalitetnu povezanost s djetetom, roditelji se često izgube u onome što možda rade pogrešno, tražeći načine kako prihvatiti i pomiriti vlastite, partnerske i roditeljske želje, potrebe i mogućnosti. Međutim, u nadi da što pažljivije slušaju i uočavaju djetetove potrebe te rade na njegovoj emocionalnoj dobrobiti, nerijetko izgube sebe zaboravljajući da je istinsko shvaćanje i prihvaćanje djeteta i njegovih emocija i potreba moguće isključivo ako mogu shvatiti i prihvatiti one vlastite.
Da bi se uspostavila ravnoteža između roditeljskog, partnerskog i vlastitog funkcioniranja, potrebno je redovito osvještavati razinu emocionalne regulacije u svakom području te naučiti potražiti podršku i pomoć kako bi mogli uzeti predah kada stvari baš i ne idu onako kako bismo htjeli. Kada se ravnoteža naruši, a osoba osjeti da je bespomoćna da preuzme kontrolu nad svojim obvezama i zahtjevima koje roditeljstvo pred nju stavlja, javlja se roditeljsko sagorijevanje ili roditeljski burnout koji se može kategorizirati prema četiri dimenzije:
1. stalna i ometajuća iscrpljenost nastala visokim zahtjevima roditeljske skrbi za djecu;
2. osjećaj srama i krivnje nastao uspoređivanjem svojih stanja iz prethodnih roditeljskih perioda ili uspoređivanjem sebe s drugim roditeljima za koje smatramo da bolje i uspješnije odgajaju djecu;
3. osjećaj nemogućnosti izvršavanja roditeljskih obveza i manjka vještina za nošenje sa stresom kojega nosi roditeljstvo;
4. emocionalno distanciranje od djece, partnera i vlastite roditeljske uloge te izvršavanjem minimalnih zadataka samo kako bi se stvari obavile.
Što je majčinski burnout?
Sindrom izgaranja moguće je doživjeti i u privatnom i u profesionalnom svijetu. Majke koje su u stanju kroničnog stresa i iscrpljenosti zbog nemogućnosti održavanja ravnoteže između vlastitih, roditeljskih, partnerskih i poslovnih zahtjeva, osjećaju nezadovoljstvo vlastitim roditeljskim vještinama, neučinkovitost u odgoju djece te manjak samopouzdanja kao roditelja. Istovremeno osjećaju potrebu biti što boljim roditeljem zbog straha od nepovezanosti s djecom, a to je posebno teško ako nemaju podršku partnera ili samostalno odgajaju djecu.
Mnoge majke svjedoče da su burnout doživjele uslijed pandemijskih uvjeta, posebno one koje imaju karijeru s punim radnim vremenom, što je dovelo do prisilnog biranja između roditeljstva i karijere. Majke koje su se našle u stanju burnouta navode kako je intenzivna iscrpljenost dovela do toga da se ne osjećaju prisutnima i angažiranima u životima svoje djece.
Redovito se propituju što rade pogrešno, kako su se uopće dovele u to stanje i jesu li uopće dovoljno dobre da budu majke. Nemogućnost ostvarivanja svjesnog, predanog i posvećenog roditeljstva, koje podrazumijeva osvještavanje kvalitetne interakcije između roditelja i djeteta umjesto površnog i automatskog reagiranja na djetetove zahtjeve i ponašanja, kod majki izaziva osjećaj krivnje i sumnje da su nedovoljno dobre u roditeljskim vještinama te da su, popularno nazivano, „nemajke“ koje se gube u žongliranju između vlastitih i djetetovih potreba.
Ostvarivanje svjesnog i predanog roditeljstva (engl. mindful parenting) smanjuje roditeljski stres, prekida disfunkcionalne roditeljske obrasce ponašanja te poboljšava bračno funkcioniranje i zajedničko roditeljstvo. Majčinski burnout je rizično stanje koje se često povezuje s drugim problemima mentalnog zdravlja te poteškoćama u bračnom i poslovnom funkcioniranju. Sve to pridonosi smanjenju psihološke dobrobiti u mnogim aspektima života.
Nažalost, mnogim majkama nedostaje podrška i praktična pomoć u kući, kao i mogućnost plaćenog slobodnog vremena za brigu o djeci, bolje politike roditeljskog dopusta i poboljšane strukture i umrežavanja organizacija koje će kontinuirano pružati kvalitetnu edukaciju roditeljskih vještina, kao i podršku kada dođe do visoko stresnih i teških situacija (npr. obiteljskih kriza kao što su konflikti, razvodi, bolesti, smrtni slučajevi, preseljenja, ostali gubici itd.).
Kako prepoznati burnout kod majki?
Osjećaji emocionalne i mentalne iscrpljenosti, stalni fizički umor te krivnja, ljutnja i strah zbog nemogućnosti predanog izvršavanja roditeljskih obveza mogu biti prilično intenzivni i zahtjevni za rješavanje. Majke se u ovakvim situacijama često osjećaju nepovezanima i izoliranima od drugih, a u stanju burnouta najviše trebaju podršku i pomoć drugih koji možda ne vide ili ignoriraju da stanje izmiče kontroli.
Ponekad se mogu pojaviti ekstremne oscilacije u raspoloženju, poteškoće u održavanju kvalitetnog partnerskog odnosa i zanemarivanje sebe i vlastitih potreba što rezultira povećanim rizikom za razvoj depresivnih i anksioznih stanja. Novopečene majke često mogu upasti u tzv. stanje „maternal gatekeeping“ koje se definira kao majčino uvjerenje da je ona jedina osoba koja je sposobna brinuti se za svoje dijete. To može rezultirati odbijanjem pomoći i podrške od drugih, pa čak i od oca djeteta, čime se onemogućava aktivna uloga ostalih članova obitelji u skrbi i odgoju.
Ekstremna majčinska očekivanja mogu dovesti do sukoba i svađa u obitelji, izoliranja od drugih koji žele sudjelovati u brizi za dijete te sindroma izgaranja nakon što majka shvati da sve kompleksnije roditeljske zahtjeve ne može izvršavati sama. Ovo stanje je povezano s prezaštitničkim majkama koje su sklone perfekcionističkim crtama ličnosti i idejama o roditeljstvu. To često rezultira pogoršanjem mentalnog zdravlja, nestabilnim odnosom s partnerom te previsokim mišljenjem o vlastitim roditeljskim vještinama.
Ako majka ne izađe iz ovoga stanja, ono se često prelijeva u helikopter roditeljstvo koje dugoročno može biti jako štetno i za nju i za dijete.
Kako pomoći majkama koje doživljaju burnout?
Simptomi burnouta često prolaze neprimjetni, pod krinkom umora i stresa roditeljstva. Osvještavanje ovog sindroma u roditeljskim sferama može pomoći u prepoznavanju okidača koji mogu dovesti do težih stanja i obolijevanja od psihičkih poremećaja.
Stoga je važno imati razvijenu svijest o majkama u našoj okolini koje se osjećaju usamljenima, preplašenima i zabrinutima u obavljanju svoje roditeljske dužnosti te im pružiti pomoć i podršku kada je to potrebno.
Učenjem strategija suočavanja sa stresom, nošenjem s osjećajem preopterećenosti, stvaranjem mreže podrške i povećanjem mentalne energije, majke se mogu zaštititi od sindroma sagorijevanja, a sljedeće smjernice u tome također mogu pomoći:
• naučite redovito uočavati, prepoznavati i verbalizirati stanja tjeskobe i zabrinutosti koja vas opterećuju i ometaju u ispunjenom majčinstvu;
• shvatite važnost prepoznavanja vlastitih potreba, neovisno o tome koliko ih je trenutno moguće zadovoljiti zbog usmjerenosti na djetetove potrebe, ali potrebno ih je barem osvijestiti;
• izbjegavajte usporedbe s drugim majkama, posebno u virtualnom svijetu gdje većina ljudi prikazuje samo idealne prizore koji stvaraju iluziju savršenog roditeljstva;
• naučite pratiti vlastito raspoloženje, faze kada se osjećate dobro ili loše, okidače koji dovode do ekstremnih promjena raspoloženja i zanemarivanja mentalne higijene;
• vodite brigu o održavanju bliskih odnosa koji su kvalitetni i podržavajući, a posebno o partnerskom odnosu koji često bude zapostavljen kada roditeljski zahtjevi prevladaju;
• pokušajte osigurati trenutke mira i opuštanja kada je to moguće, makar za ispijanje šalice kave ili čaja u miru;
• pronađite prijateljicu koja je također majka i koja se može poistovjetiti s vašim iskustvom, saslušati vas kada je potrebno, suosjećati s vama i pružiti koristan savjet u majčinstvu;
• nemojte zaboraviti brinuti za sebe te svoje unutarnje i vanjsko stanje kada god je to moguće – redovitim i zdravim obrocima, kretanjem, spavanjem i aktivnostima u kojima uživate;
• kvalitetno ispunite slobodno vrijeme i dopustite članovima obitelji i prijateljima da vam pomognu u čuvanju djece kako biste mogli provesti vrijeme s partnerom, otići kod frizera, obaviti kupovinu i sl.;
• pokušajte biti fleksibilni i shvatiti da se roditeljske vještine uče te da iste metode možda neće biti uspješne sa svakim djetetom;
• osvijestite da gubitak kontrole ne znači da ste loša majka nego da vam stvari trenutno ne idu onako kako biste htjeli – potražite pomoć ili dozvolite vremenu da vam otkrije druga rješenja i pristupe;
• ako osjećate da ne uspijevate sami prevladati emocionalne krize koje se javljaju, potražite stručnu psihosocijalnu pomoć koja će vas naučiti kako održavati ravnotežu između brojnih zahtjeva s kojima se suočavate.
Literatura:
1. Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing.
3. Rockwell, L. (2023). Mom Burnout: Symptoms, Causes, & How to Recover. Choosing Therapy.
4. Reić Ercegovac, I. i Ljubetić, M. (2019). Svjesnost u roditeljstvu majki i očeva djece različite dobi: Validacija hrvatske inačice upitnika. Psihologijske teme, 28(2), 397-418.
5. Weber, A. i Jaekel-Reinhard, A. (2000). Burnout syndrome: a disease of modern societies? Occupational medicine, 50(7), 512-517.
Programske aktivnosti programa „Podrška obitelji u zajednici” udruge Pragma provode se uz financijsku potporu Ministarstva zdravstva i Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Sadržaj dokumenta u isključivoj je odgovornosti Udruge i ni pod kojim uvjetima ne može se smatrati kao odraz stajališta Ministarstva zdravstva ili Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
