Put djece prema odraslosti obilježen je brojnim promjenama, od kojih su svakako najznačajnije upravo one koje se događaju dok su još uvijek u sustavu odgoja i obrazovanja. Obrazovne tranzicije su ključne razvojne točke u životu djece i mladih. Tu se najčešće misli na prijelaz iz vrtića u školu te iz osnovne u srednju školu, dok se iz razgovora izostavljaju prijelazi unutar osnovne škole gdje djeca iz razredne nastave prelaze u predmetnu te prijelazi iz srednje škole na fakultet ili uključivanje u tržište rada. Svaka od ovih tranzicija ostavlja značajne posljedice na dijete ili mladu osobu, prije svega na njezino mentalno zdravlje i društvene odnose. Škole, i druge odgojno-obrazovne i visokoškolske ustanove kao što su vrtići i fakulteti, ovdje imaju značajnu ulogu. Cilj svake odgojno-obrazovne ustanove trebao bi biti usmjeren na pružanje podrške djeci i mladima u ovim izazovnim razdobljima kako bi dobrobit djeteta ostala očuvana na svakom koraku.
Istraživanja su pokazala da kvaliteta podrške tijekom ovih prijelaza ima dugoročne posljedice na akademski uspjeh, motivaciju, mentalno zdravlje te osjećaj pripadnosti. Ovdje nije riječ samo o administrativnim ili organizacijskim promjenama na koje se djeca i mladi moraju priviknuti, već je riječ o dubokim razvojnim procesima koji uključuju promjenu uloga, očekivanja, socijalnih odnosa i zahtjeva za samoregulacijom.
Prijelaz iz vrtića u osnovnu školu
Prijelaz iz vrtića u osnovnu školu često je više stresan za roditelje nego za samu djecu. Djeca često ovom prijelazu pristupaju sa uzbuđenjem, pogotovo ako su prethodno pohađali vrtić ili obavezan predškolski program. To kako će djeca doživjeti ovu promjenu ovisi o samom temperamentu i karakteru djeteta, ali i o reakcijama okoline na tu promjenu. Ako djeca zamijete da su roditelji ustrašeni, često će i sami preuzeti taj strah i rezervirano kretati prema novom poglavlju života. Kako bi ovaj prijelaz bio što bezbolniji, važna je prije svega suradnja između škole i vrtića te vrtića i roditelja.
U Hrvatskoj većina vrtića organizira posjet predškolaca školi, upoznavanje s učiteljicama i učiteljima koji će ih „preuzeti“ po polasku u školu, upoznavanje sa starijom djecom te s izgledom škole i školskom klimom. Vrtići bi trebali, radi lakšeg prijelaza, osigurati školama razmjenu informacija o djeci kako bi se škola bolje za njih pripremila. Škole se osim toga potiče na opušteniji pristup prvih nekoliko tjedana po polasku djece u školu kako bi djeca postupno usvojila strukturu i akademsku usmjerenost novog okruženja. Često vrtići koji imaju dobre suradnje sa školama u koje će predškolci krenuti organiziraju zajedničke roditeljske sastanke u kojima se roditelje upoznaje s najvažnijim informacijama o polasku djeteta u školu te kako pripremiti dijete za školu, kako formalno, tako i emocionalno.
Prijelaz iz razredne u predmetnu nastavu
Prijelaz iz razredne u predmetnu nastavu predstavlja prvu veliku promjenu unutar školskog sustava. Učenici sada imaju veći broj nastavnika te se povećavaju zahtjevi za organizaciju, planiranje i odgovornost za vlastito učenje. Ovakva promjena može dovesti do pada školskog uspjeha i motivacije, ako prijelaz nije napravljen postupno i uz puno podrške. U Hrvatskoj se stoga već u razrednoj nastavi uvode predmeti koje provode drugi učitelji – ovo učenike priprema na nov koncept koji ih očekuje. U ovom razdoblju važno je podržavati dobru razrednu klimu kroz suradnju učitelja i razrednika. Razrednička podrška je od neizmjerne važnosti za održavanje motivacije i uspješnosti u višim razredima. Djecu treba pravovremeno pripremiti na sve različitosti na koje će naići, upoznati ih s nastavnicima, podijeliti s njima sadržaj i udžbenike koje će koristiti te im objasniti koncepte rada predmetne nastave uz praćenje tempa razreda u vrijeme prelaska. Važno je prilagoditi očekivanja mogućnostima djece i o tome otvoreno razgovarati s roditeljima.
Prijelaz iz osnovne u srednju školu
Prijelaz iz osnovne u srednju školu odvija se usporedno s intenzivnim razvojem identiteta u adolescenciji. Učenici su sada suočeni s novim akademskim zahtjevima, većim školskim okruženjem i potrebom za donošenjem odluka koje imaju dugoročne posljedice. Istraživanja pokazuju da učenici koji imaju pristup profesionalnom usmjeravanju, orijentacijskim programima i emocionalnoj podršci u većoj mjeri su akademski uspješni i imaju manje problema mentalnog zdravlja. Prema istraživanjima o tranzicijama kojih je malo, škole po svijetu primjenjuju različite metode kako bi učenicima olakšali ovaj prijelaz. Jedna od najčešćih i najefektivnijih metoda koja je česta i u Hrvatskoj su dani otvorenih vrata. Putem dana otvorenih vrata učenici mogu upoznati školu, druge učenike, smjerove koje određena škola nudi, dodatne programe i ono najvažnije buduće profesore i njihova očekivanja. Osnovna škola također može sudjelovati u pripremi – organizirati posjete među školama, distribuirati letke s potrebnim informacijama te čak i organizirati „probne“ dane gdje učenici imaju priliku na jedan dan doći i sudjelovati na nastavi prije nego uopće odaberu u koju školu će ići. Jedna od metoda koja se pokazala učinkovitom jest mentoriranje od strane starijih učenika odmah po polasku učenika u školu, no ova praksa nije tako česta. Dijeljenje informacija među školama te kreiranje tzv. prijelaznih materijala (npr. radne bilježnice sa zadacima koji ih čekaju u srednjoj školi) pokazalo se od iznimne važnosti.
U svakom prijelaznom razdoblju jako je važna suradnja roditelja i odgojno-obrazovne ustanove. Škole i vrtići za zadatak imaju uputiti roditelje u sve što oni čine kako bi olakšali prijelaze, ali i što sami roditelji mogu učiniti kako bi taj prijelaz bio što bezbolniji. Istraživanja pokazuju da uzimanje u obzir Bronfenbrennerova ekološkog modela koji naglasak stavlja na suradnju svih sustava u djetetovu životu (obitelj, škola, zajednica) polučuje najbolje rezultate u procesu tranzicije u obrazovnom sustavu.
Prijelaz iz srednje škole prema fakultetu ili tržištu rada
Prijelaz iz srednje škole prema fakultetu ili tržištu rada često je najmanje strukturiran, iako je razvojno izuzetno zahtjevan. Mladi se u ovom razdoblju života suočavaju s visokom razinom autonomije, ali nemaju uvijek dostupnu podršku. Škole koje razvijaju karijerno savjetovanje, potiču razvoj prenosivih vještina te pripremaju učenike za izazove odraslog života značajno doprinose uspješnijim tranzicijama i manjem odustajanju od nastavka školovanja ili „ispadanja“ iz tržišta rada zbog manjka mogućnosti i motivacije.
Škola je u svim prijelaznim razdobljima jedan od središnjih sustava u kojima se djeci i mladima treba omogućiti sigurnost, kontinuitet i postupno preuzimanje novih razvojnih uloga. Ako škola „izgradi“ čvrst most pružanjem pomoći i podrške te kroz rad na socio-emocionalnim, komunikacijskim i životnim vještinama djece i mladih i kroz njegovanje odnosa s roditeljima, tranzicijski period gotovo svakog učenika može biti siguran i uspješan.
Literatura:
- Adamlje J., Granić, M., Marković, N., Soljačić, M., Sučić, I. (2023). Mjesto pod suncem. Pragma.
- Evangelou, M., Taggart, B., Sylva, K., Melhuish, E. C., Sammons, P. & Siraj-Blatchford, I. (2008). What makes a successful transition from primary to secondary school? https://dera.ioe.ac.uk/id/eprint/8618/1/DCSF-RR019.pdf
- Jindal‐Snape, D., Hannah, E. F., Cantali, D., Barlow, W. & MacGillivray, S. (2020). Systematic literature review of primary‒secondary transitions: International research. Review of Education, 8(2), 526-566.
- van Rens, M., Haelermans, C., Groot, W. et al. Facilitating a Successful Transition to Secondary School: (How) Does it Work? A Systematic Literature Review. Adolescent Res Rev 3, 43–56 (2018). https://doi.org/10.1007/s40894-017-0063-2.
