10. Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja

Udruga Pragma, unutar tematske mreže “Medijsko obrazovanje je važno.MOV” (oznaka projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda: UP.04.2.1.06.0047)* poziva novinare na prijavu za 10. Godišnju nagradu za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja s temom „Misli na sebe – čitaj“, a koja je i tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige. Pozivamo novinare da do 21. 12 2022. godine, putem obrasca, prijave po jedan novinarski rad u kategorijama: za najbolji radijski, televizijski ili tiskani (online) prilog.

Prihvatljivi su radovi koji su objavljeni/emitirani između 1. 11. 2021. i 31. 10. 2022. Pravila i prijavni obrazac su dostupni na www.udruga-pragma.hr. Pristigle novinarske radove, nakon provjere formalnih uvjeta, zajedno ocjenjuju učenici, nastavnici, stručni suradnici i roditelji prema načelu „jedna ustanova – jedan glas“. Dodjela Nagrade je u veljači/ožujku 2023.

Teme „Misli na sebe – čitaj“ obuhvaćaju dva područja novinarskog izvještavanja:

  • promociju čitanja u svrhu razvoja socijalnih i emocionalnih vještina djece i mladih;
  • promociju kvalitetnog strukturiranog i nestrukturiranog slobodnog vremena djece i mladih.

Djeca od najranije dobi traže od roditelja čitanje priča. Obiteljsko čitanje i pričanje priča jedan je od najboljih načina za produbljivanje privrženih odnosa roditelja i djeteta, a utječe na i zdrav psihofizički razvoj djeteta. Čitanje pomaže djeci u razvoju govornih sposobnosti, razvoju znanja o temama povjerenja, ljubavi, kvalitetnih međuljudskih odnosa; učenju društvenih normi i pravila; te obogaćivanju rječnika. Istraživanja ukazuju da djeca do pete godine kojima roditelji pročitaju barem jednu priču dnevno čuju oko 290 000 riječi više nego djeca kojoj se ne čita redovito. Važnost čitanja vidljiva je i u boljim vještinama slušanja, opažanja, koncentracije, ali i razvijanju apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. Slušanje priča omogućuje djeci uvježbavanje vještine slušanja sugovornika i strpljivosti. Djeca uče razumjeti postojanje drugačijih interpretacija i perspektiva. Sve se više u kontekstu čitanja govori o važnosti djeteta kao aktivnog sudionika, a ne pasivnog slušatelja. Uključivanje roditelja, postavljanje pitanja, razgovor o pročitanom i davanje mogućnosti djetetu da samostalno dovrši priču otvara prostor djetetu da vježba pripovijedanje i razvija samopouzdanje.

Čitanjem se djeca uvode u svijet mašte. Istraživanja također ukazuju na povezanost navike čitanja, čitalačke kompetencije i emocionalne inteligencije – osvješćuje se poveznica između misli, osjećaja i ponašanja. Djeci u pamćenju ne ostaju samo likovi i situacije iz književnih djela, već i osjećaji koje proživljavaju. Lakše mogu prepoznati i razumjeti i svoje i tuđe emocije, a samim obogaćivanjem rječnika, sposobniji su na jasniji i precizniji način opisati svijet oko sebe, kao i emocionalna stanja. Priče pomažu djeci i u snalaženju u životnoj sredini, tako da bude razumijevanje i odgovornost prema prirodi i ljudima. Nude modele socijalizacije, ponašanja u društvu, pomažu im u razumijevanju svijeta  koji ima pravila sukladno kojima se treba ponašati.

Slobodno vrijeme, kao skup aktivnosti kojima se pojedinac po svojoj volji može potpuno predati, bilo da se odmara ili zabavlja, povećava stupanj svoje obaviještenosti ili obrazovanje, dobrovoljno angažira u društvu ili ostvaruje svoje stvaralačke sposobnosti jer se oslobađa svojih profesionalnih, obiteljskih i društvenih obaveza, važno je za svakog pojedinca.

Istraživanja pokazuju kako je prosječna količina dnevnog slobodnog vremena kod učenika osnovne škole četiri sata, a većina učenika je uključena u jednu aktivnost, njih 46 %. Većina uključenih sudjeluje u nekim organiziranim aktivnostima poput sportskih aktivnosti, dodatnog obrazovanja, glazbenog obrazovanja te ostalih aktivnosti u kojima zadovoljava svoje potrebe za zabavom, odmorom, rekreacijom ili podmirenjem kulturnih potreba. Podaci pokazuju kako je 91 % učenika zadovoljno svojim slobodnim vremenom i, iako su mnogi druženja licem u lice s prijateljima zamijenili druženjem na online društvenim mrežama tijekom pandemije, i dalje većina učenika, njih čak 89 %, daje prednosti druženju licem u licem.

U djetinjstvu je puno važnija nestrukturirana slobodna igra, ali i s roditeljima u kojem je važna uloga roditelja u usvajanju socijalnih vještina i  prepoznavanju vlastitih i tuđih emocija, suočavanju s neuspjehom, otkrivanje i istraživanje svijeta oko sebe. Kako dijete odrasta i ulazi u svijet odgovornosti i novih mogućnosti, puno je važnije strukturirano slobodno vrijeme u obliku izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Uključivanje u organizirane aktivnosti u slobodno vrijeme, djeca i mladi grade radne navike, razvijaju osjećaj osobne odgovornosti i samokontrole, potiču kreativnost i motivaciju, oblikuju socijalne i emocionalne vještine, uče poštovanju drugih autoriteta, a „nenadgledano“ slobodno vrijeme smanjuje autoritet roditelja nad ponašanjem djece, posebno adolescenata, zbog čega se povećava rizik od rizičnog ponašanja djeteta.

Iz Natječaja su isključeni radovi koji spadaju u kategoriju prikrivenog oglašavanja, radovi koji promoviraju ili neprimjereno prikazuju određena nepoželjna ponašanja; radovi koji produbljuju ideološko – svjetonazorske društvene sukobe; radovi koji ne štite dostojanstvo djece i mladih te obitelji, kao i radovi koji svojim sadržajem nisu nedvosmisleno uspjeli povezati koncepte promocije čitanja i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena te socio-emocionalnih vještina djece i mladih.

Dosadašnji dobitnici Nagrada ne mogu sudjelovati u ovogodišnjem Natječaju, nego mogu poslati svoje radove s ciljem javne objave i popularizacije čitanja i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena djece i mladih.

Pragma Nagradom želi podržati rad novinara koji promiču vrijednost obrazovanja i koji svojim izvještavanjem doprinose kvalitetnijoj informiranosti građana o obrazovanju. Projekt je do sada proveden na području cijele RH, a doprinio je provedbi građanskog odgoja u školama.

Dosadašnje dobitnice i dobitnici Nagrada: u 2014. godini Ivana Sučić (HRT) i Josipa Ćirić (Nova TV); u 2015. Sandra Golemac (Večernji list), Ivana Sučić (HRT), Marijana Kranjec (HRT) i Maja Medaković (Nova TV); u 2016. Franjo Lepan (24 sata), Ivana Sučić (HRT) i Josipa Ćirić (Nova TV); u 2017. Rozeta Bogeljić (24 sata), Mak Jovanović (24 sata), Višnja Biti (HRT) i Josipa Ćirić (Nova TV); u 2018. Ivana Sučić (HRT), Gordana Foder (Varazdinski.hr) i Leona Šiljeg (RTL); u 2019. Kristina Ljubić i David Bralo (Radio Megaton), Silvija Vladić Vrban (Udruge media talenti za Sportsku televiziju) i Dominik Janović (Global); u 2020. Snježana Kirinić Grubić (HKR) i Maja Medaković (Nova TV); u 2021. Snježana Kirinić Grubić (HKR), Barbara Matejčić (Jutarnji list) i Kristina Čirjak (RTL): u 2022. Snježana Kirinić Grubić (HKR) i Maristela Baričević (Global).

* Opći cilj tematske mreže „Medijsko obrazovanje je važno.MOV” jačanje je kapaciteta organizacija civilnog društva za učinkoviti dijalog s javnom upravom, socijalnim partnerima te visokoobrazovnim i istraživačkim institucijama u oblikovanju i provođenju reformi vezanih uz razvoj medijske pismenosti kao pismenosti novog doba. Tematsku mrežu čini osam udruga, jedna javna ustanova i dvije znanstveno-istraživačke institucije: Gong, Pragma, Telecentar, Kurziv, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, Udruga Bacači sjenki, Dječji kreativni centar DOKKICA, Info zona, Centar za kulturu Zlatna vrata, Institut za razvoj i međunarodne odnose i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Ukupna vrijednost projekta je 2.975.852,47 HRK, a iznos EU potpore iz Europskog socijalnog fonda iznosi 2.529.474,60 HRK.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Pragme. Za više o EU fondovima:
www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.