Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja 2015. – 2016.



Pragma ovom Nagradom želi podržati rad novinara koji promiču vrijednost obrazovanja i koji svojim izvještavanjem doprinose kvalitetnijoj informiranosti građana o obrazovanju.

Projekt je do sada proveden na području cijele RH, a doprinio je provedbi građanskog odgoja u školama. Škole su istaknule i kako uključivanjem djece i mladih u odlučivanje učvršćujemo njihovo samopouzdanje jer je učenicima pružena mogućnost odabira – ona im daje osjećaj važnosti jer se njihov glas uvažava.

Nagrada se provodi uz pokroviteljstvo i potporu Grada Zagreba, suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja i pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje, i partnerstvo Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Preuzmite:
Uvodno pismo za ustanove
Smjernice za provedbu dodjele Nagrade
Glasački i evaluacijski list
Banner (u banner ugraditi link na http://www.udruga-pragma.hr/obrazovanje-i-mediji)


TISKANI / ONLINE PRILOZI


Ivan Protega: Jučer sam bio prodavač, a danas sam menadžer godine

Marina Jurković, Slobodna Dalmacija, prilog Spektar
12. 12. 2015.

Studenti Sveučilišta u Rijeci osmislili platformu za pronalaženje zaposlenja u struci

Ana Bura, Portal studentski.hr
27. 7. 2016.

Struka je važna: školujemo se za puškare jer nas čeka posao

Andreja Thomas, Dnevne novine 24 sata i web 24 sata
19. 5. 2016.

Malim umjetnicima likovni je najdraži, osvajaju i nagrade

Danijela Mikola, Dnevne novine 24 sata i web 24 sata
8. 5. 2016.

G-runner-smart bike: Mobitel ga otključa pa se voziš 60 km

Mihael Hnatyšyn, Dnevne novine 24 sata i web 24 sata
7. 5. 2016.

Imaju veliko srce: Učenicima iz Afrike kupujemo udžbenike

Rozeta Bogeljić, Dnevne novine 24 sata i web 24 sata
30. 12. 2015.

E-udžbenici ne mogu zamijeniti vrsnoću učitelja

Vlado Čutura, Glas Koncila
6. 9. 2015.

U istoj golemoj dvorani čak 300 studenata radi, živi i partija

Zrinka Medak, Global
2. 2016

Ispit pišite bolesni ili riskirate da se upišete na željeni fakultet

Željka Škreblin, Global
6. 2016.

Siju izviđaštvo na izvorni način

Ivan Tašev, Glas Koncila, magazin Prilika
10. 4. 2016.

Kolumna “Sve za pet”: Učimo djecu ravnopravnosti i jednakosti, zlu će ih naučiti život sam

Gordana Foder, Varaždinski.hr
22. 8. 2016

Elektrostrojarska škola pokrenula prvu školsku televiziju u Hrvatskoj

Zvonko Lončar, Varaždinski.hr
11. 4. 2016.

Tea Pavičić: Od kad koriste tablet u nastavi, učenicima je matematika zabavna

Anja Brknjač, Varaždinski.hr
1. 3. 2016.

‘Znakovni jezik je zabavan i fora, trebali bi ga učiti u školi’- SOLIDARNOST: Cijeli je razred splitske Osnovne škole Mejaši naučio hrvatski znakovni jezik kako bi mogli komunicirati s učenikom koji je gluhonijem

Video uz tiskani/online prilog
Mak Jovanović, 24 sata
13. 5.  2016


RADIJSKI PRILOZI


Na školskom hodniku, NSH 091e

Danijela Oroz, Radio Soundset Požega 92,4 i 99,0 MHz
9. 12. 2015.


Projekt “Građanin”

Višnja Biti, Hrvatski radio, emisija Zašto tako
13. 6. 2016.


Škola bez granica

Ivana Sučić, Hrvatski radio, emisija Izvan okvira
8. 12. 2015.


Hrvatski radio, emisija Umijeće odrastanja

Majda Makovec-Joksimović, Hrvatski radio, emisija Umijeće odrastanja
4. 4. 2016.


TELEVIZIJSKI PRILOZI



Od medijske pismenosti do kreativnih i poduzetnih učenika

Petra Marinčić, Televizija Zapad – vijesti
20. 1. 2016.


Sveučilište za treću dob

Anita Hrstić, Hrvatska televizija – prvi program, emisija Treća dob
28. 9. 2015.


Robot-pauk zbog kojeg matematika djeci više nije bauk

Antonio Zavada, N1 televizija
2. 11. 2015


Romski pomagači

Marijana Kranjec, Hrvatska televizija – prvi program, emisija Prizma
19. 21. 2015


Marijo Možnik u školskim klupama

Srna Bijuk, Dnevnik Nove TV, rubrika „Zemlja znanja“
9. 5. 2016.


Kosa ljubavi

Josipa Ćirić, Nova TV,  emisija „Provjereno“
17. 12. 2015.


Učenici pitaju, Ministar odgovara

Martina Bolšec Oblak, Dnevnik Nove TV, rubrika „Zemlja znanja“
16. 4. 2016.


Obrazovanje i mediji


Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja

 

 

Teorija i praktična pozadina projekta: „Obrazovanje djece i mladih za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj – medijska kultura“

– rezultati empirijskog istraživanje Ilišin, Marinović Bobinac i Radina (2001.) provedenog na uzorku od 1000 učenika viših razreda osnovne škole (5. – 8. razred) upućuju na nedijalošku orijentaciju roditelja – djeca s prijateljima najviše razgovaraju o glazbi, filmovima i knjigama, s majkom o školi i nastavnicima te o vlastitoj budućnosti, a s ocem o budućnost.

Mediji u životu djece ostvaruju prvenstveno zabavnu funkciju, a tek povremeno i edukativnu. Istraživanje je pokazalo kako djeca imaju potrebu podijeliti s drugima svoje dojmove i razmišljanja o onome što su čitala, slušala ili gledala – zato je najučestalija tema razgovora s vršnjacima razgovor o filmovima, glazbi i knjigama, a ta je tema u komunikaciji s roditeljima tek povremeno prisutna. Starija djeca osobito manifestiraju potrebu za dijalogom o medijski prezentiranim sadržajima.

Važan preduvjet adekvatnog odnosa spram medija pojavljuje se medijska pismenost – medijski odgoj, a u svim istraživanjima su, kao glavni nositelji medijskog odgoja, naglašeni roditelji. Propuštajući diskusije o tim temama roditelji dopuštaju da mimo njih prolaze iskustva njihove djece s paralelnim medijskim svijetom u kojega su svakodnevno više ili manje uključena, kao što propuštaju i gotovo idealnu prigodu za nenametljivu dodatnu edukaciju i vrijednosno usmjeravanje djece koja su upravo u dobi kada iskazuju osobitu nesnošljivost spram dociranja i moralnih prodika. Bilo dostatno da zajedno s djecom prate njima omiljene sadržaje i razmijene s njima misli i emocije koje ti sadržaji provociraju.

Podjela zajedničkog medijskog iskustva mogla bi ujedno pospješiti svakodnevnu komunikaciju djece i roditelja, otvarajući dodatni prostor za bolje međusobno poznavanje i razumijevanje koje je u adolescenciji često stavljeno na ozbiljnu kušnju. (Iz knjige autora: Ilišin, Vlasta; Marinović Bobinac, Ankica; Radin, Furio (2001). Djeca i mediji : uloga medija u svakodnevnom životu djece. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži; IDIZ, Zagreb).

Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava nalaže državama članicama da provode mjere na temelju odredbi Povelje. Učenje u obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava je cjeloživotni proces. Učinkovito učenje u ovom području uključuje širok raspon sudionika – uključujući donositelje političkih odluka, obrazovne stručnjake, učenike, roditelje, obrazovne ustanove, obrazovne vlasti, državne službenike, neprofitne organizacije (udruge), medije i javnost. Sva sredstva obrazovanja i učenja, osobito informalna u kojem svaki pojedinac usvaja stavove, vrednote, vještine i znanje iz obrazovnih i drugih izvora u vlastitom okružju i iz svakidašnjeg iskustva – obitelj, vršnjaci, susjedi, susreti, knjižnica, masovni mediji, posao, igra itd.), imaju ulogu u ovom procesu učenja i vrijedna su u promoviranju načela obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i ostvarivanju njihovih ciljeva.

Udruge daju vrijedan doprinos u učenju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, posebno u sklopu neformalnog i informalnog učenja pa im je potrebna prilika i potpora kako bi mogli dati taj doprinos. Jedan od temeljnih ciljeva svakog obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava nije samo dati učenicima znanje, razumijevanje i vještine, nego ih također osposobiti spremnošću na poduzimanje mjera u društvu u obrani i promicanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Potrebno je poticati partnerstvo i suradnju među širokim slojem sudionika uključenih u obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se njihovi doprinosi najviše iskoristili, uključujući donositelje političkih odluka, obrazovne stručnjake, učenike, roditelje, obrazovne ustanove, nevladine organizacije, organizacije mladih, medije i široku javnost.

Države članice trebaju poticati ulogu udruga u učenju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, posebno u neformalnom učenju. One bi trebale priznati te organizacije i njihove aktivnosti kao vrijedan dio obrazovnog sustava, pružiti im gdje je to moguće potrebnu potporu i u potpunosti se koristiti stručnošću kojom oni mogu pridonijeti u svim oblicima učenja. Države članice također bi trebale promicati i najavljivati obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava drugim dionicima, osobito medijima i javnosti, kako bi se povećao doprinos koji oni mogu dati u ovom području.

definicija The Institute of Public Relations kaže da su odnosi s javnošću „disciplina čiji su ciljevi čuvanje ugleda, uspostavljanje razumijevanja i potpore te utjecaj na mišljenja i ponašanja javnosti. Odnosi s javnošću su planirane akcije s učincima, a posebice utječu na dobre odnose i međusobno razumijevanje organizacije i njenih javnosti“. Odnosi s javnošću u osnovi su upravljanje ugledom i dobrim odnosima s javnostima.

Najveća moć odnosa s javnošću nalazi se u educiranju javnosti, utjecaju na stavove i ponašanja te uspostavljanje međusobnog razumijevanja. Dobri odnosi s javnošću su nevidljivi elementi pri formiranju branda i okoline koja ga prepoznaje. Važno je da informacije dođu do bitnih javnosti kako bi se široj javnosti približile njegove vrijednosti. Nositelji socijalnog i obrazovnog djelovanja u Hrvatskoj (bilo javne – državne ili gradske bilo neprofitne organizacije) nemaju razvijene mehanizme uspostavljanja odnosa s javnostima, kao i rada s medijima. Pragma ističe zajedničke vrijednosti u socijalnom i obrazovnom području: dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca; pravo na poštovanje, privatnost i povjerljivost; vrijednost zajednice i života u zajednici; zaštita onih koji su u riziku od zanemarivanja, iskorištavanja i nasilja; socijalna pravda; promicanje pozitivnih socijalnih promjena; predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja i sl.

Suradnjom unutar zajednice povećava se mogućnost dostizanja zajedničkih ciljeva – pojedinci djeluju zajedno s ciljem postizanja nečeg što svatko od njih pojedinačno ne bi bio u stanju. Poseban je zadatak stručnjaka koji rade sa zajednicom (i u zajednici) voditi proces i osposobiti zajednicu da prepozna vlastite potrebe i želje te utvrdi njihov redoslijed; poticati sklapanje dogovora kao i razvijati volju za samopomoć; tražiti moguće izvore pomoći i stvarati planove njihovog korištenja; u suradnji s građanima provoditi planove i programe te vrednovati stupanj sudjelovanja i zastupljenosti stanovništva u cijelom procesu kao i stupanj demokratičnosti. Pragma u svome radu postavlja pitanja na koji način stručnjaci unutar zajednice mogu promicati vrijednosti i profesije koje rade s djecom i mladima? Koje su specifičnosti pojedinih profesija i po čemu mogu biti prepoznate unutar zajednica?
– projekt „Obrazovanje djece i mladih za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj – medijska kultura“ je pokrenut 2012. godine s ciljem podizanja medijske kulture i opismenjavanja djece i mladih te jačanja demokratskog građanstva. Projekt će doprinijeti i većoj vidljivosti obrazovnih programa u Hrvatskoj te stvaranju osjećaja zajedništva različitih dionika u lokalnoj zajednici.

– u projektu su predviđena predavanja i radionice za djecu i mlade o medijskim sadržajima koji mogu utjecati na njihovo ponašanje, zdravlje i stavove; edukacije roditelja i stručnjaka o utjecaju medija na ponašanje i stavove; te povezivanje stručnjaka iz obrazovnih i socijalnih organizacija u jačem medijskom promoviranju svoga rada, vrijednosti koje zastupaju, problema s kojima se suočavaju i rješenja koja se nude. Važna aktivnosti je i dodjela Godišnje nagrade koja je zamišljena kao proces koji uključuje izradu metodologije rada medijskog opismenjavanja i kulture djece i mladih, kao i proces zajedničke suradnje roditelja, djece, obrazovnih ustanova i neprofitnih organizacija.

Saznajte više o projektu “Obrazovanje i mediji” na:
www.obrazovanjeimediji.hr