Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja 2016. – 2017.



Pragma ovom Nagradom želi podržati rad novinara koji promiču vrijednost obrazovanja i koji svojim izvještavanjem doprinose kvalitetnijoj informiranosti građana o obrazovanju.

Projekt je do sada proveden na području cijele RH, a doprinio je provedbi građanskog odgoja u školama. Škole su istaknule i kako uključivanjem djece i mladih u odlučivanje učvršćujemo njihovo samopouzdanje jer je učenicima pružena mogućnost odabira – ona im daje osjećaj važnosti jer se njihov glas uvažava.

Nagrada se provodi uz pokroviteljstvo i potporu Grada Zagreba i partnerstvo Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Preuzmite:
Uvodno pismo za odgojno-obrazovne ustanove
Smjernice za provedbu glasovanja
Glasački list i evaluacija
Suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja i pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje.


TISKANI / ONLINE PRILOZI


Nismo svi isti – o ‘drugačijima’ i odbacivanju predrasuda
Gordana Foder – varazdinski.rtl.hr
13. 2. 2017.

Kršćanstvo, islam i milosrđe
Iva Maričić
 – Lađa – časopis za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kršćanske kulture
Godina 11, br. 3 (41), rujan 2016.


RADIJSKI PRILOZI


Otvoreni mikrofon

Kristina Ljubić – Planex radio – Radio Megaton
20. 5. 2017.



Sva čuda prijateljstva


Ivana Sučić, Prvi program Hrvatskog radija, emisija Izvan okvira
18. 4. 2017.



TELEVIZIJSKI PRILOZI


Senzibiliziranje hrvatskog društva za pomoć djeci s DOWN-ovim sindromom

Branimir Bilić, Hrvatska radiotelevizija, emisija Hrvatska za 5
5. 5. 2017.


Obrazovanje tražitelja azila

Nika Obučina, TV Student, rad je emitiran na HRT 4 – Show Balkan Route)
21. 6. 2017.


Bez krova nad glavom student položio ispite

Leona Šiljeg, RTL , emisija RTL Danas
5. 1. 2017.

Ružičnjak – prva osnovna škola za djevojčice u Hrvatskoj

Anja Romek, TV Zapad, emisija Veliki i mali
11. 2. 2017.

Ljetni programerko u Samoboru

Ana Cvetko Dovičin, TV Zapad
26. 7. 2017.

Profesor koji je pokrenuo lavinu dobrote

Sanja Vištica, Nova TV, Dnevnik Nove TV
12. 6. 2017.

Prilog o školi Nikole Andrića u Vukovaru

Martina Bolšec Oblak, Nova TV, Dnevnik Nove TV
8. 5. 2017.

Kemičarke volonterke

Ivan Forjan, Nova TV, Dnevnik Nove TV
17. 10. 2016.


Obrazovanje i mediji


Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja

 

 

Teorija i praktična pozadina projekta: „Obrazovanje djece i mladih za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj – medijska kultura“

– rezultati empirijskog istraživanje Ilišin, Marinović Bobinac i Radina (2001.) provedenog na uzorku od 1000 učenika viših razreda osnovne škole (5. – 8. razred) upućuju na nedijalošku orijentaciju roditelja – djeca s prijateljima najviše razgovaraju o glazbi, filmovima i knjigama, s majkom o školi i nastavnicima te o vlastitoj budućnosti, a s ocem o budućnost.

Mediji u životu djece ostvaruju prvenstveno zabavnu funkciju, a tek povremeno i edukativnu. Istraživanje je pokazalo kako djeca imaju potrebu podijeliti s drugima svoje dojmove i razmišljanja o onome što su čitala, slušala ili gledala – zato je najučestalija tema razgovora s vršnjacima razgovor o filmovima, glazbi i knjigama, a ta je tema u komunikaciji s roditeljima tek povremeno prisutna. Starija djeca osobito manifestiraju potrebu za dijalogom o medijski prezentiranim sadržajima.

Važan preduvjet adekvatnog odnosa spram medija pojavljuje se medijska pismenost – medijski odgoj, a u svim istraživanjima su, kao glavni nositelji medijskog odgoja, naglašeni roditelji. Propuštajući diskusije o tim temama roditelji dopuštaju da mimo njih prolaze iskustva njihove djece s paralelnim medijskim svijetom u kojega su svakodnevno više ili manje uključena, kao što propuštaju i gotovo idealnu prigodu za nenametljivu dodatnu edukaciju i vrijednosno usmjeravanje djece koja su upravo u dobi kada iskazuju osobitu nesnošljivost spram dociranja i moralnih prodika. Bilo dostatno da zajedno s djecom prate njima omiljene sadržaje i razmijene s njima misli i emocije koje ti sadržaji provociraju.

Podjela zajedničkog medijskog iskustva mogla bi ujedno pospješiti svakodnevnu komunikaciju djece i roditelja, otvarajući dodatni prostor za bolje međusobno poznavanje i razumijevanje koje je u adolescenciji često stavljeno na ozbiljnu kušnju. (Iz knjige autora: Ilišin, Vlasta; Marinović Bobinac, Ankica; Radin, Furio (2001). Djeca i mediji : uloga medija u svakodnevnom životu djece. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži; IDIZ, Zagreb).

Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava nalaže državama članicama da provode mjere na temelju odredbi Povelje. Učenje u obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava je cjeloživotni proces. Učinkovito učenje u ovom području uključuje širok raspon sudionika – uključujući donositelje političkih odluka, obrazovne stručnjake, učenike, roditelje, obrazovne ustanove, obrazovne vlasti, državne službenike, neprofitne organizacije (udruge), medije i javnost. Sva sredstva obrazovanja i učenja, osobito informalna u kojem svaki pojedinac usvaja stavove, vrednote, vještine i znanje iz obrazovnih i drugih izvora u vlastitom okružju i iz svakidašnjeg iskustva – obitelj, vršnjaci, susjedi, susreti, knjižnica, masovni mediji, posao, igra itd.), imaju ulogu u ovom procesu učenja i vrijedna su u promoviranju načela obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i ostvarivanju njihovih ciljeva.

Udruge daju vrijedan doprinos u učenju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, posebno u sklopu neformalnog i informalnog učenja pa im je potrebna prilika i potpora kako bi mogli dati taj doprinos. Jedan od temeljnih ciljeva svakog obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava nije samo dati učenicima znanje, razumijevanje i vještine, nego ih također osposobiti spremnošću na poduzimanje mjera u društvu u obrani i promicanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Potrebno je poticati partnerstvo i suradnju među širokim slojem sudionika uključenih u obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se njihovi doprinosi najviše iskoristili, uključujući donositelje političkih odluka, obrazovne stručnjake, učenike, roditelje, obrazovne ustanove, nevladine organizacije, organizacije mladih, medije i široku javnost.

Države članice trebaju poticati ulogu udruga u učenju za demokratsko građanstvo i ljudska prava, posebno u neformalnom učenju. One bi trebale priznati te organizacije i njihove aktivnosti kao vrijedan dio obrazovnog sustava, pružiti im gdje je to moguće potrebnu potporu i u potpunosti se koristiti stručnošću kojom oni mogu pridonijeti u svim oblicima učenja. Države članice također bi trebale promicati i najavljivati obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava drugim dionicima, osobito medijima i javnosti, kako bi se povećao doprinos koji oni mogu dati u ovom području.

definicija The Institute of Public Relations kaže da su odnosi s javnošću „disciplina čiji su ciljevi čuvanje ugleda, uspostavljanje razumijevanja i potpore te utjecaj na mišljenja i ponašanja javnosti. Odnosi s javnošću su planirane akcije s učincima, a posebice utječu na dobre odnose i međusobno razumijevanje organizacije i njenih javnosti“. Odnosi s javnošću u osnovi su upravljanje ugledom i dobrim odnosima s javnostima.

Najveća moć odnosa s javnošću nalazi se u educiranju javnosti, utjecaju na stavove i ponašanja te uspostavljanje međusobnog razumijevanja. Dobri odnosi s javnošću su nevidljivi elementi pri formiranju branda i okoline koja ga prepoznaje. Važno je da informacije dođu do bitnih javnosti kako bi se široj javnosti približile njegove vrijednosti. Nositelji socijalnog i obrazovnog djelovanja u Hrvatskoj (bilo javne – državne ili gradske bilo neprofitne organizacije) nemaju razvijene mehanizme uspostavljanja odnosa s javnostima, kao i rada s medijima. Pragma ističe zajedničke vrijednosti u socijalnom i obrazovnom području: dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca; pravo na poštovanje, privatnost i povjerljivost; vrijednost zajednice i života u zajednici; zaštita onih koji su u riziku od zanemarivanja, iskorištavanja i nasilja; socijalna pravda; promicanje pozitivnih socijalnih promjena; predanost visokim standardima osobnog i profesionalnog ponašanja i sl.

Suradnjom unutar zajednice povećava se mogućnost dostizanja zajedničkih ciljeva – pojedinci djeluju zajedno s ciljem postizanja nečeg što svatko od njih pojedinačno ne bi bio u stanju. Poseban je zadatak stručnjaka koji rade sa zajednicom (i u zajednici) voditi proces i osposobiti zajednicu da prepozna vlastite potrebe i želje te utvrdi njihov redoslijed; poticati sklapanje dogovora kao i razvijati volju za samopomoć; tražiti moguće izvore pomoći i stvarati planove njihovog korištenja; u suradnji s građanima provoditi planove i programe te vrednovati stupanj sudjelovanja i zastupljenosti stanovništva u cijelom procesu kao i stupanj demokratičnosti. Pragma u svome radu postavlja pitanja na koji način stručnjaci unutar zajednice mogu promicati vrijednosti i profesije koje rade s djecom i mladima? Koje su specifičnosti pojedinih profesija i po čemu mogu biti prepoznate unutar zajednica?
– projekt „Obrazovanje djece i mladih za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj – medijska kultura“ je pokrenut 2012. godine s ciljem podizanja medijske kulture i opismenjavanja djece i mladih te jačanja demokratskog građanstva. Projekt će doprinijeti i većoj vidljivosti obrazovnih programa u Hrvatskoj te stvaranju osjećaja zajedništva različitih dionika u lokalnoj zajednici.

– u projektu su predviđena predavanja i radionice za djecu i mlade o medijskim sadržajima koji mogu utjecati na njihovo ponašanje, zdravlje i stavove; edukacije roditelja i stručnjaka o utjecaju medija na ponašanje i stavove; te povezivanje stručnjaka iz obrazovnih i socijalnih organizacija u jačem medijskom promoviranju svoga rada, vrijednosti koje zastupaju, problema s kojima se suočavaju i rješenja koja se nude. Važna aktivnosti je i dodjela Godišnje nagrade koja je zamišljena kao proces koji uključuje izradu metodologije rada medijskog opismenjavanja i kulture djece i mladih, kao i proces zajedničke suradnje roditelja, djece, obrazovnih ustanova i neprofitnih organizacija.

Saznajte više o projektu “Obrazovanje i mediji” na:
www.obrazovanjeimediji.hr