Sport jača osjećaj pripadanja, samopoštovanje, potrebu za slobodom…

WhatsApp Image 2018-09-10 at 12.07.34

Danas obilježavamo utemeljenje Hrvatskog olimpijskog odbora (10. rujna 1991.), pod nazivom “Hrvatski olimpijski dan”. Osim promocije olimpizma, cilj Dana je masovnije uključivanje djece i odraslih u razne oblike sportskih aktivnosti i podizanje svijesti o važnosti zdravog načina života.

Sportska aktivnost pozitivno utječe na naš tjelesni i psihosocijalni razvoj ako se provodi kontinuirano i svrhovito te ako je prilagođena našim sposobnostima i potrebama. Najviše uživamo u onim aktivnostima koje zadovoljavaju određene ljudske potrebe, ili više njih istovremeno. Vrste potreba razlikuju se prema teorijama koje ih tumače, ali se dobar dio može dovesti u vezu za sportskim aktivnostima. Primjerice, Maslow razlikuje biološke potrebe (npr. za kretanjem), psihološke (sigurnost, pripadanje, poštovanje) te kao krajnji cilj – potrebu za samoostvarenjem. Kretanje poboljšava opće funkcioniranje našeg organizma i jača osjetila. Bavljenje timskim sportovima pruža nam osjećaj pripadanja, a napredak u sportu i uspjesi jačaju samopoštovanje koje nam daje ustrajnosti da nastavimo raditi na postizanju ciljeva. Samoostvarenje je najviši cilj u bilo kojoj aktivnosti, odnosno u čitavom našem životu. To znači ispuniti sve svoje potencijale, živjeti autentično i biti zadovoljan.

Glasser ima pomalo drugačiju teoriju i navodi sljedeće potrebe: moć, sloboda, pripadanje i zabava. Osjećaj moći postiže se kroz usvajanje discipline (samokontrole) i pobjeđivanjem ili napredovanjem. Potreba za slobodom ostvaruje se ako imamo mogućnost birati kojim se sportom želimo baviti, što je važno naročito kod djece, jednako kao i osjećaj pripadnosti. Većina rekreativnog sporta ima potencijala zadovoljiti potrebu za zabavom, druženjem, opuštanjem. To je ono što nas najviše privlači sportu, makar na samim početcima, dok još ne planiramo postati vrhunski sportaši. Usto dolaze poželjno posljedice u vidu usvajanja zdravih navika života, socijalizacije i usvajanja društvenih normi, pozitivnog razvoja ličnosti, usklađivanja potencijala i postignuća, jačanje emocionalnih kompetencija (tolerancija frustracije, samokontrola) i slično.

WhatsApp Image 2018-09-10 at 12.11.52

Sportske aktivnosti osobito pozitivno utječu na razvoj djece i mladih, stoga je važno poticati njihovo sudjelovanje od malih nogu, prema njihovim potrebama i sposobnostima. U tome pomaže angažman te politika škola i vrtića. Za početak je dobro usmjeriti se na samo uključivanje djece te isticati zabavne aspekte bavljenja sportom, dok se njihovi talenti i želje  ne iskristaliziraju. Ukoliko se djeca bave različitim sportovima, treba voditi računa da postoji jasna diferencijacija primarnog (natjecateljskog) i sekundarnog sporta (rekreacijskog), kako bi dijete imalo ravnotežu opuštanja i discipline.

I najbitnije od svega, dobrobit bavljenja sportom trebamo gledati široko, uzimajući u obzir navedene ”nuspojave”, koje su same po sebi dovoljan uspjeh i nagrada. Vrhunski sportaši i uporni rekreativci često su bolje prilagođeni pojedinci, otvoreniji i samopouzdaniji, otporniji na stres i mentalne bolesti, stoga nikada nije kasno za – početi!