‘Sigurni prostori za mlade’

FB_IMG_1534063534742

Cilj Međunarodnog dana mladih je privući pozornost na određeni skup kulturnih i pravnih pitanja koja se tiču mlade. Prvi Dan je obilježen 12. kolovoza 2000. godine.

“Svijet ulaže nade u mlade. Mir, ekonomska kretanja, socijalna pravda, tolerancija – sve to i više, danas i sutra, ovisi o tome koliko će mladi imati pristupa tim resursima”- izjavio je Glavni tajnik UN-a António Guterres.

Trenutno je 1,8 milijardi mladih ljudi u dobi između 10. i 24. godine. Ovo je najveća populacija mladih ikada. No, 1 od 10 djece svijeta živi u mjestima pogođenih sukobima, a 24 milijuna ih je izvan škole. Političke nestabilnosti, izazovi na tržištu rada i ograničeni prostor za političko i građansko sudjelovanje doveli su do povećanja izolacije mladih u društvima.

Zato je 12. kolovoza 1999. godine proglašen Međunarodni dan mladih od strane Opće skupštine UN-a i služi kao godišnja proslava uloge mladih žena i muškaraca kao ključnih partnera u promjenama, i prilika za podizanje svijesti o izazovima i problemima s kojima se suočavaju mladi ljudi diljem svijeta.

Moto ovogodišnjeg obilježavanja je “Sigurni prostori za mlade” jer mladi trebaju sigurne prostore gdje se mogu povezati, angažirati u aktivnostima vezanim za njihove različite potrebe i interese, sudjelovati u procesima donošenja odluka i slobodno se izraziti.

Iako postoje mnoge vrste prostora, ‘sigurni prostori’ osiguravaju dostojanstvo i sigurnost mladih. ‘Sigurni prostori’, kao što su javni prostori, omogućuju mladima uključivanje u pitanja upravljanja; javni prostori omogućuju mladima mogućnost sudjelovanja u športu i drugim aktivnostima u slobodno vrijeme u zajednici; digitalni prostori pomažu mladima da međusobno komuniciraju preko granica; i dobro planirani fizički prostori mogu pomoći da zadovolje potrebe različitih mladih, posebno onih koji su podložni marginalizaciji ili nasilju.

Osiguravanjem da su ‘sigurni prostori’ uključivi, mladi različitog podrijetla, posebno oni izvan lokalne zajednice, moraju biti uvjereni u svoje poštovanje i samopoštovanje. Primjerice, u humanitarnim ili konfliktnim okolnostima, mladima možda nedostaje prostora da se u potpunosti izraze bez osjećaja neugode ili nepoželjno. Slično tome, bez postojanja sigurnog prostora, mladi iz različitih rasa / etničke pripadnosti, spola, vjerske pripadnosti ili kulturnog podrijetla, mogu se osjećati zastrašivanima da slobodno doprinesu zajednici. Kada mladi imaju sigurne prostore za angažiranje, oni mogu učinkovito doprinijeti razvoju, uključujući miru i socijalnoj koheziji.

“2030. Agenda za održivi razvoj”, posebno cilj 11, naglašava potrebu za pružanjem prostora za uključivu i održivu urbanizaciju. I “Nova urbana agenda” (New Urban Agenda, NUA) ponavlja potrebu da javni prostori za mlade omogućuju interakciju s obitelji i imaju konstruktivan međugeneracijski dijalog. Osim toga, “Svjetski program djelovanja za mlade” (World Programme of Action for Youth, WPAY), koji je UN-ov okvir za razvoj mladih, daje prioritet pružanju “aktivnostima u slobodno vrijeme” kao ključne za psihološki, kognitivni i fizički razvoj mladih. Kako sve više i više mladih raste u tehnološki povezanom svijetu, nastoje se dublje uključiti u političke, građanske i društvene stvari, a dostupnost i pristupačnost sigurnih prostora postaje još važnija kako bi to postalo stvarnost.

I udruga Pragma kreira ‘siguran prostor’ za mlade pružajuću usluge za mlade u svojim prostorima, kao i drugim (javnim) prostorima s ciljem cjelovitog razvoja mladih, a sve usluge za njih su besplatne zahvaljujući potpori nadležnih ministarstava i Grada Zagreba. Ukoliko želite znati više i iskoristiti mogućnosti suradnje s nama, javite nam se na pragma@udruga-pragma.hr ili 01 7789 950.

Izvor: Ujedinjeni narodi, http://www.un.org/en/events/youthday

Fotografija: Državni zavod za statistiku.