Promicanje zdravih stilova življenja prevencijom nasilja u obiteljima s novorođenčadi

Zagebačka strategija zaštite od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2011. navodi sljedeće podatke za Grad Zagreb koji se odnose na nasilje u obitelji:

Uvidom u izvješće Centra za socijalnu skrb Zagreb (u daljnjem tekstu: CZSS Zagreb), o provođenju Protokola u razdoblju od 1. listopada 2005. do 1. svibnja 2006. vidljiva je znatna zastupljenost djelovanja po svim točkama Protokola. Za orijentaciju kretanja pojave nasilja u obitelji ističe se 320 prijava policije u slučaju nasilja u obitelji u tako kratkom razdoblju od sedam mjeseci, te 711 poziva koje je djelatniku CZSS-a Zagreb, uputila policija radi postupanja u vezi s nasiljem u obitelji. Nadalje, ističe se 485 izrečenih upozorenja roditeljima te 325 izrečenih mjera nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi. Rjeđe se u navedenom razdoblju pristupalo oduzimanju prava roditeljima da žive s djecom (u 44 slučaja), a u 88 slučajeva donesena je odluka o povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj do 31. prosinca 2005., odnosno prijedlog suda nakon 1. siječnja 2006.

 

Prema podacima Policijske uprave zagrebačke u 2005. su zabilježena 373 kaznena djela nasilničkog ponašanja u obitelji, što je 47,43% više u odnosu na 2004. kada su prijavljena 253 takva kaznena djela. U strukturi počinitelja dominiraju počinitelji muškog spola u dobi od 18. do 59. godine života, a struktura žrtava za 2005. bilježi najveći broj odraslih ženskih osoba (263), odraslih muških osoba (87), djece ženskog spola (18) i maloljetnih ženskih osoba (3), te djece muškog spola (2).

Prema istom izvoru u 2005. je zabilježen porast kaznenog djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe za 17,84% u odnosu na 2004. U strukturi počinitelja kaznenih djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe počinitelji muškog spola gotovo su dvostruko zastupljeniji od ženskih počinitelja.

Nije zanemariv niti porast broja prekršaja nasilja u obitelji u 2005. godini kada su prijavljena 2 823 počinitelja, a koji je povećan u odnosu na 2004. za 34,57%. Gledajući 2001. u odnosu na 2005. uočen je znatan porast broja prijavljenih počinitelja prekršaja nasilja u obitelji od 680 %, tj. od 415 prijavljenih počinitelja prekršaja nasilja u obitelji u 2001. do 2823 u 2005. Vezano uz prekršaj nasilja u obitelji potrebno je dodatno pojasniti jedan od bitnih razloga drastičnog povećanja evidentiranih prekršaja (680%) u razdoblju od 2001. – 2005., a to je stupanje na snagu novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 116/03), koji je na bitno drugačiji način uredio sam pojam obiteljskog nasilja (znatno šire tumačenje) nego što je to bilo u ranijem Obiteljskom zakonu.

Prema podacima Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba vidljivo je da je u razdoblju od 2003. – 2005. tretirano 2 893 djece i njihovih obitelji, od kojih je 59% na neki način zlostavljano. Najzastupljenije je svjedočenje nasilju u obitelji u 39% slučajeva, zatim emocionalno zlostavljanje sa 30.5%, pa fizičko zlostavljanje u 13% slučajeva, te zanemarivanje u 12% slučajeva. Prema evidenciji udruge „Hrabri telefon“ – telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecu, u razdoblju od 2001. – 2005., zabilježen je kontinuirani porast poziva, posebno onih koji se odnose na emocionalno (25%) i fizičko zlostavljanje (25%), a zatim slijedi seksualno zlostavljanje (12%), nazočnost nasilju u obitelji (9%) i zanemarivanje (5%).

Prema podacima Ureda pravobraniteljice za djecu, tijekom 2006. zaprimljene su 44 prijave povrede prava koje su se odnosile na nasilje u obitelji i zanemarivanje, a kojima je bilo obuhvaćeno ukupno 86-ero djece. Iz prethodnih izvještajnih razdoblja u 2006. godinu preneseno je 65 prijava te je tijekom 2006. postupano u ukupno 109 predmeta koji su se odnosili na nasilje u obitelji. S obzirom na učestalost i trajanje nasilja sve su se odnosile na višekratno, odnosno kontinuirano nasilje. Od 44 prijave zaprimljene tijekom 2006., 15 se prijava odnosilo na prijave za psihičko nasilje (34%), 13 na prijave za fizičko nasilje (30%), sedam (16%) na prijave za seksualno nasilje, te devet (20%) na zanemarivanje skrbi o malodobnoj djeci. Prema prijavama o počinitelju nasilja u obitelji u najvećem broju slučajeva (21) prijava se odnosila na oca (45%), na majku u 13 slučajeva (28%), a, prema prijavama oba roditelja istodobno bili su počinitelji obiteljskog nasilja u šest slučajeva (13%). U tri slučaja (6%) kao počinitelj nasilja u obitelji bila je prijavljena baka, a u po dva slučaja (4%) kao počinitelji nasilja bili su prijavljeni djed i očuh djeteta.