Postporođajna depresija i „baby blues“
Postporođajna depresija je razdražljivo i depresivno raspoloženje koje se obično javlja oko četiri tjedna nakon rođenja djeteta, ali može i nakon 30 i više tjedana. Postporođajna depresija javlja se u između 10 i 20 % majki i smatra se ozbiljnim poremećajem koji negativno utječe na majku, ali i na novorođenče. Za majke, postporođajna depresija uzrokuje čitav niz simptoma koji narušavaju kvalitetu života i smanjuju mogućnost skrbi za dijete. Usto, narušava interakciju majke i djeteta, mogućnost formiranja privrženosti, procese hranjenja i spavanja što remeti čitav dnevni raspored obitelji.
Simptomi mogu uključivati iznenadno, nekontrolirano plakanje, nesanicu, umor, tjeskobu, slabu koncentraciju i tugu. Češća je kod onih žena koje su i prije trudnoće imale depresivnih epizoda. Odbijanje ili izbjegavanje liječenja dovodi žene u opasnost razvoja kroničnih simptoma depresije. Tu je važna uloga obiteljskih liječnika i drugih stručnjaka (psihologa, socijalnih radnika, psihoterapeuta), kao i članova obitelji koji mogu ukazati na potrebu za daljnjim liječenjem.
U strategijama na području zdravstva Sjedinjenih Američkih Država postoji čitav nit preporuka usmjerenih upravo ranom otkrivanju (screeningu) žena koje su u riziku od razvijanja postporođajne depresije. Prevencija je ovdje posebno važna jer primjena lijekova radi liječenja bolesti ograničava proces dojenja, a za psihoterapiju mlade majke uglavnom nemaju dovoljno vremena i novca. Tu su važni čimbenici socijalna podrška i stigma. Socijalna podrška se pokazala kao dobar zaštitni čimbenik mentalnog zdravlja majki, a pomaže i kao tretman za liječenje postporođajne depresije (npr. podrška patronažne sestre, grupe za podršku dojenju, pa čak i telefonska savjetovanja).
Termin baby blues odnosi se na blago depresivno raspoloženje nedugo nakon poroda, može početi već od trećeg dana života djeteta i često završava dok dijete napuni mjesec dana. Pogađa gotovo 50 % majki, a simptomi su slični postporođajnoj depresiji, samo su manje intenzivni. U rijetkim slučajevima postporođajna depresija razvije u postporođajnu psihozu (manje od 0,1 %), čiji simptomi uključuju maniju, psihotične misli, depresiju i slično. Radi se o stanju koje zahtijeva hitno bolničko liječenje, ponekad i prisilno. Često simptomi postporođajne depresije prati tjeskoba, koja se javlja u oko 9 % majki unutar 14 tjedana od rođenja djeteta i čak 17 % unutar prvih 30 tjedana, no moguća je čak i do sedam mjeseci nakon rođenja djeteta.
Na koji način rano otkriti rizik od razvoja postporođajne depresije?
Postoje različite metode, kao što su upitnici. U njima se postavlja određena crta rizika (broj bodova) iznad kojih je opravdano očekivati razvoj postporođajne depresije. Njihova snaga je umjerena, ali zahvaća zadovoljavajući broj žena u riziku. Uz rezultate na upitnicima, važno je promotriti i ostale čimbenike koji mogu doprinijeti doživljaju depresije, kao što su bračni ili obiteljski status, socio-ekonomske prilike, uvjeti stanovanja. Nekada ih je sram spomenuti simptome liječniku obiteljske medicine ili patronažnim sestrama i drugim zdravstvenim djelatnicima u neposrednoj blizini. Nešto se lakše povjeravaju i utjehu pronalaze u grupama podrške (uglavnom majki), makar u online formi kroz forume, zatvorene grupe na društvenim mrežama ili aplikacijama.
Zašto uopće dolazi to takvog poremećaja? Period po rođenju djeteta je intenzivan u smislu fizioloških i psiholoških promjena, posebno za nove i mlade majke. Hormonalne fluktuacije otežavaju emocionalnu stabilnost i ravnotežu te čine majke ranjivima na doživljaj stresa i negativne emocije. Dolazak djeteta nije samo radostan, nego i iznimno stresan događaj. Već u prvim mjesecima trudnoće može se uočiti naznaka teškoća s prilagodbom majki. Ukoliko je dijete zahtjevnog temperamenta, briga o njemu postaje dodatni stresor pa razdražljiva, plačljiva i nemirna djeca češće imaju majke sa postporođajnom depresijom. Ona je češća i kod majki koje nemaju emocionalnu, socijalnu te instrumentalnu podršku – praktičnu pomoć u rješavanju zadataka – u partnerima i članovima proširene obitelji ili prijateljima. Nedostatak podrške iz okoline pojačava doživljaj stresa, beznađa i bespomoćnosti. Često se tijekom trudnoće javlja u kombinaciji s tjeskobom, osjećajem nekompetentnosti u roditeljskoj ulozi i straha od budućnosti. Takav način razmišljanja vremenom neminovno dovodi do depresivnih simptoma. S postporođajnom depresijom povezane su i samoprocjene o zadovoljstvu brakom i/ili partnerskim odnosom općenito, kao i sa pojedinim aspektima tog odnosa.
Kako se liječiti?
Simptomi „baby bluesa“ obično se povuku unutar dva tjedna do tri mjeseca, jednako spontano kako su i došli. Terapija lijekovima je uglavnom nepotrebna. Postporođajna depresija je ponešto dugotrajnije stanje koje prati određeni kontinuum s povremenim fluktuacijama tj. izmjenama dobrih i loših faza. Doživljeni simptomi mogu varirati od blagih do ekstremnih, pa o tome treba voditi računa prilikom planiranja tretmana.
Kao najučinkovitija metoda „liječenja“ postporođajne depresije pokazala se psihoterapija, ponajviše interpersonalna terapija i kratke kognitivno – bihevioralne intervencije. Interpersonalna psihoterapija je kraći psihoterapijski rad koji se usmjerava na probleme u interpersonalnom (socijalnom) području i u početku se koristio gotovo isključivo za liječenje depresivnosti. Ova terapija bazira se na biopsihosocijalnom modelu stresa, a klijenta se poučava socijalnim vještinama, razumijevanju nesporazuma i vlastitih frustracija u odnosima s drugima. Svrha ovog pristupa je u aktivnoj ulozi klijenta u promjeni nepovoljne situacije, ne samo prihvaćanje. Kognitivno – bihevioralne tehnike koriste se u prepoznavanja iskrivljenih vjerovanja i stjecanju realističnije slike svijeta. Prednost kognitivno – bihevioralnoj tehnici dajemo ukoliko je uz depresivnost snažno izražena prisutnost tjeskobe.
U okviru projekata za podrška obiteljima Pragma organizira niz aktivnosti namijenjenih mladim roditeljima – od predavanja, radionica do individualne emocionalne i psihološke podrške u našem Savjetovalištu. Javite nam se za više informacija na pragma@udruga-pragma.hr ili 01 7789 950.
Tekst je nastao temeljem provedbe projekta “Podrška obitelji u zajednici” kojeg podupire Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i “Optimizam i obitelj” kojeg podupire Grad Zagreb.
Literatura:
Andrews-FIke, C. (1999.). A Review of Postpartum Depression, The Primary Care Companion to the Journal of Clinical Psychiatry, 1(1), 9. – 14.
Dwenda, K. G., Patricia, M., Rebekah, P., Johnson, L. i Crow (2013.). Postpartum Doula and Peer Telephone Support for Postpartum Depression: A Pilot Randomized Controlled Trial, Journal of primary care & community health, 4, 36. – 43.
