U srijedu 26. rujna 2012. g. Udruga Pragma, u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, organizirala je u Auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu stručni skup „Mladi i mediji u Hrvatskoj: godine za akciju!“
Ciljevi skupa bili su skrenuti pozornost na položaj mladih u medijima, istaknuti pozitivan doprinos mladih društvu, kao i na potrebu kvalitetnijeg medijskog praćenja društveno korisnog rada mladih. Željelo se i ukazati na zakonske, socijalne i političke promjene koje utječu na položaj mladih u društvu i medijima te osnažiti inicijative za podizanje medijske pismenosti, osobito kod mladih.
Skupu je nazočilo osamdesetak stručnjaka iz područja medija, socijalne skrbi, znanosti, obrazovanja, organizacija civilnog društva i ostalih stručnjaka koji se bave mladima i medijima, predstavnika Hrvatskog sabora, gradske uprave i ministarstava te dvadesetak učenika jedne zagrebačke medicinske škole.
U uvodnom se dijelu Skupu obratio prof.dr.sc. Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji je, uz napomenu kako je tradicija obrazovanja novinara na Fakultetu političkih znanosti duga četrdesetak godina, ukazao na potrebu sustavne skrbi za razvoj novih medijskih kompetencija mladih za „virtualni demokratski sustav“ s kojim se susreću. Zakošek rješenje vidi u dijalogu s mladima već od osnovne škole na način da se, problematizirajući tematiku medija i njihovog korištenja, uspostavljaju i formiraju standardi. „Obzirom da u obrazovnom procesu nedostaje učenje za sposobnost filtriranja, selekcije, kritičkog promišljanja i usvajanja masovnih informacija, mladi teško prepoznaju uporabnost dostupnih informacija“, zaključio je Zakošek.
Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma ukazao je kako se na izdvajanja države za mlade ne smije gledati kao na trošak već je to dugoročno ulaganje. Ukazujući na istraživanje koje je pokazalo kako su mladi u medijima prikazani pretežito u negativnom svjetlu, nerijetko u kontekstu crne kronike i kao prekršitelji zakona, a izvještavanju o mladima nerijetko se pristupa na senzacionalistički način, rekao je: „Potrebno je podjednako pozitivno i negativno prikazivati mlade, te promovirati njihove društvene uloge pa nam u tom smislu predstoje brojne aktivnosti za mlade i oko mladih“, zaključio je Marković.
Davor Bernardić predsjednik Skupštine grada Zagreba i potpredsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora istaknuo je kako je, uz odgojne i obrazovne procese kojima se utječe na zdravo formiranje mladih ljudi, podjednako važno brinuti koliko i kako mediji utječu na njih, na njihova razmišljanja i poimanje svijeta i njih samih. Iznio je podatak kako je 80ih godina omjer negativnih i pozitivnih vijesti u novinskim izdanjima u Velikoj Britaniji bio 2:1, dok sa danas objavi čak 25 negativnih vijesti, uz jednu pozitivnu. „Iako nema ovakvih pokazatelja za stanje u hrvatskim tiskovinama, brojke su zabrinjavajuće jer se trendovi brzo šire. Svi smo pozvani više ustrajati oko pozitivnih vrijednosti“, zaključio je Bernardić.
Božica Šimleša, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, složila se kako je važno razvijati strategije usmjerene promociji pozitivne slike mladih u medijima, dok je Maja Sporiš, izaslanica potpredsjednice Vlade i ministrice Milanke Opačić i pomoćnica ministrice za mlade, međunarodne poslove i poslove EU u Ministarstvu socijalne politike i mladih RH, najavila donošenje novih ključnih dokumenata kojima se želi potvrditi kako su mladi važan i produktivan dio našega društva. To su Nacionalni program za mlade, Zakon o savjetima za mlade i Zakon o mladima. Cilj je dokumenata da se, u suradnji s mladima, mijenja percepcija o njima samima, ali i percepcija koju mladi imaju o društvu. „Mladi nisu samo naša budućnost, oni su naša sadašnjost“, završila je Sporiš.
Doc. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u svom je izlaganju „Jačanje pozitivne slike o mladima u medijima – kako izvršiti odgojnu funkciju medija?“ ukazao kako su za stvaranje pozitivne slike o mladima u medijima suodgovorni roditelji, odgajatelji i obrazovne institucije. Iako su djeca i mladi kompetentniji od odraslih u korištenju medija, općenito se naše društvo može smatrati medijski nepismenim, i stoga je važno da medijska pismenost postane sastavni dio obrazovnog sustava i građanskog odgoja. Nekoliko volonterskih inicijativa studenata Fakulteta političkih znanosti koji provode medijsku edukaciju mladih i Matice hrvatske koja vodi Komunikološku školu pozitivni su primjeri medijskog opismenjavanja djece i mladih.
Domagoj Novokmet, v.d. ravnatelj HRT-a u izlaganju „Javni mediji i javna odgovornost prema mladima“ ukazao je na zakonske obaveze i zahtjeve koji su postavljaju pred javne medije, kao i izazova za javne servise na medijskom tržištu. „Potrebno je uložiti značajan napor u kreiraju sadržaja kojima se može doprijeti do mladih na način koji bi njima bio je njima prihvatljiv, a koji će ih istodobno štititi i promovirati njihova prava“, naglasio je Novokmet. Pri tome je istaknuo da HRT vidi kao platformu na kojoj brojni sudionici civilnog društva, a među njima i mladi, mogu dobiti svoj prostor.
Dr.sc. Zdenko Babić s Katedre za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu u izlaganju „Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj i adekvatnost odgovora ekonomske i socijalne politike“ ukazao je na posljedice aktualne ekonomske krize koja najviše pogađa mlade, kao i na mjere koje se često donose nauštrb mladih, a kojima im se šalje poruka kako nisu dovoljno važan segment društva. Stoga je istaknuo važnost potrebe većih ulaganja u obiteljsku i stambenu politiku, jačanje programa usmjerenih mladima i prilagođavanje obrazovnog programa tržištu rada kako bi se zaustavili negativni trendovi.
Dr.sc. Dario Vučenović, ravnatelj Obiteljskog centra Zadarske županije govoreći o „Emocionalnoj inteligenciji – resursu mladih za prevladavanje poteškoća“ istaknuo je potrebu angažiranijeg rada s mladima u području prevladavanja njihovih životnih problema, osim učenja obrazovnih sadržaja koji su često preopsežni, preopterećujući, informativni, ali ne i odgojni. „Emocionalno i socijalno inteligentni mladi ljudi uspješniji su u socijalnim odnosima, akademskom i poslovnom životu čime se povećava i njihovo opće zadovoljstvo i pozitivna slika o sebi“, zaključio je Vučenović.
Ivana Sučić, novinarka Obrazovnog programa Hrvatskoga radija uz nekoliko audio zapisa iz vlastitih radio emisija za mlade i o mladima u kojima mladi govore o vlastitim inicijativama, humanitarnim i volonterskim akcijama, željela je konkretnim primjerima posvjedočiti kako brojni mladi ljudi aktivno, zrelo i odgovorno pristupaju ozbiljnim društvenim problemima, poput nasilja, diskriminacije ili siromaštva. Zaključila je kako mnogi od njih već u svojoj ranoj dobi razumiju suvremena društvena zbivanja i izazove te postaju nositelji društvenih promjena i razvoja. „Brojni mladi ljudi već su danas aktivni sudionici u oblikovanju hrvatskog društva kao demokratskog društva socijalne pravde i jednakih šansi za sve“, zaključila je Sučić i time zatvorila Skup.
Skup se održao uz potporu Sveučilišta u Zagrebu i uz financijsku podršku Ministarstva socijalne politike i mladih, Grada Zagreba i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
