„Kreativnost i znanje za bolju Hrvatsku!“

13178092_1693650070896605_1182603537_n

Udruga Pragma i Hrvatska udruga poslodavaca su u Mjesecu kreativnih i kulturnih industrija organizirali 24. svibnja 2016. godine raspravu na temu „Kreativnost i znanje za bolju Hrvatsku!“. Cilj rasprave je bio osvijestiti važnost kreativnosti, ključne kompetencije 21. stoljeća, koja bi se trebala promovirati prvenstveno kroz obrazovanje, od najranije dobi. Kreativnost je odgovor na sve društvene izazove, a kreativni mladi bi trebali biti nositelji društvenog, kulturnog i gospodarskog razvoju, kroz inovativnost i zalaganje za dobrobit cijele zajednice.

Okupljene je pozdravila Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga HUP-a, koja je ovom prilikom naglasila kako HUP podržava nastavak kurikularne reforme jer „potreba za obrazovanjem ljudi s traženim znanjima i vještinama ne dozvoljava stajanje na mjestu“.

Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme, istaknuo je kako se Pragma u svom radu neprestano susreće s mladima koji doživljavaju određene probleme tijekom obrazovanja te kako je važno u školama promovirati kreativnost i poduzetništvo kao temeljne vrijednosti. Marković smatra kako je krajnje vrijeme da obrazovanje dobije središnju ulogu u društvu, a ljudi shvate kako se poduzetništvo uči i vježba, baš kao i kreativnost.

Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti, jedan je od inicijatora Strategije razvoja kreativnosti u školama, za koju navodi kako se rijetko spominjala u službenim dokumentima. Cilj navedene strategije nije samo razvoj umjetničke kreativnosti, već da se djeci konačno ponudi nešto više od samog znanja, a to su vještine i vrijednosti kojih nedostaje u temeljima obrazovanja.  Ilić je istaknuo kako se u svim dokumentima šalje ista, po njemu pogrešna, poruka –  a to je da djecu i mlade treba pripremati za tržište rada ovakvo kakvo postoji, umjesto da ih potaknemo na stvaranje novih tržišta i proizvoda. Kao glavni nedostatak školskog sustava ističe pasivnost obrazovanja, nedostatak želje za stvaranjem dodane vrijednosti znanja, zadržavanje na razini poznavanja informacija koje su ionako dostupne, kao i činjenicu da visoko školstvo uporno propušta priliku da bude od koristi široj društvenoj zajednici.

Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose osvrnula se na neformalno obrazovanje o kreativnosti, koje je dostupno kroz određene tečajeve, ali nažalost ograničenom broju sudionika. Svjesna je kako sve više ljudi shvaća važnost kreativnosti i znanja, kao kapitala 21. stoljeća te dodaje kako obrazovanje za budućnost treba promovirati talent, toleranciju i tehnologiju (tzv. tri ”T”). Za kraj je dodala i to da našem obrazovanju kronično nedostaje povezivanje gradiva, kao i veći angažman nastavnika, a sve u cilju osposobljavanja djece za snalaženje u novim situacijama, što može biti dobra osnova za stvaranje društvenih promjena.

Panel raspravi je prisustvovao i Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, koji je odmah na početku poručio kako vjeruje da je strukovno obrazovanje i te kako kreativno, no kreativnost se ne smije zaustaviti samo na stjecanju vještina. Priznaje kako strukovnom obrazovanju treba dati malo vjetra u leđa, što se pokušava kroz učiniti kroz projekte Europske unije, poticanje školskih natjecanja i slično, no i dalje ostaje otvoreno pitanje što kao društvo trebamo i očekujemo od strukovnih škola. Napominje kako se do sada smatralo da je strukovno obrazovanje, uvjetno rečeno, osuđeno na tržište rada, dok noviji rezultati pokazuju kako dobar dio učenika strukovnih škola odabire nastavak obrazovanja.

Ravnatelj Strojarske tehničke škole „Faust Vrančić“ u Zagrebu Dubravko Diklić govorio je o važnoj ulozi škola u stvaranju pozitivnog ozračja za djelatnike, učenike, ali i zajednicu. Diklić je na primjeru vlastite škole objasnio koliko je povezanost učenika i profesora važna, jer upravo oni mogu uspješno prepoznati buduće inovatore i  poduzetnike, kroz natjecanja i sajmove. Škole se, dodaje, trebaju povezati i s institucijama, s realnim sektorom, uključiti u EU fondove i projekte te na ostale načine pokušati pronaći materijalna sredstva za rad, bez kojih je teško održati entuzijazam nastavnika.

Osim Diklića, na panelu je sudjelovala i ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge Zagreb, Darinka Štampar Šmaguc koja se slaže kako su financije uvijek pomalo problematično pitanje, ali da se po tom pitanju nastoje animirati razni sponzori, donatori i sami roditelji. Kurikulum se nastoji obogatiti koliko god je to moguće u okviru trenutnih mogućnosti, škola nastoji ponuditi različite radionice i sadržaje koji bi privukli i onaj dio učenika koji nije motiviran za klasičnu nastavu, a za njih kaže kako u ovakvim oblicima rada ipak više sudjeluju.

Igor Salopek, pedagog Osnovne škole Sesvetska Sopnica, okupljenima je proučio da učitelji nemaju previše prostora za kreativnost u klasičnoj nastavi, budući da imaju propisane programe za pojedinu školsku godinu, što je loše jer upravo od njih djeca uče o kreativnosti. Glavni problem je što osnovne škole previše ukalupljuju znanje i način razmišljanja kod učenika, što se donekle može izbjeći ako nastavnicima omogućimo dodatna, cjeloživotna usavršavanja za koja trenutno nema dovoljno sredstava.

Za kraj su sudionici zaključili kako je dobar trenutak da pokrenemo društvene i obrazovne promjene, da se uhvatimo u koštac s nedostatkom motivacije pojedinih dionika obrazovnog procesa, prestanemo se bojati pogrešaka i hrabro krenuti u potragu za inovacijama. Iako svjesni da idealnog modela nema, moramo jačati društvenu svijest o vrijednostima koje želimo postići te raditi na postizanju istih. Možda je došlo vrijeme da se prestanemo deklarirati kao društvo znanja i počnemo njegovati kulturu stvaralaštva.

Aktivnost se održala unutar Dana otvorenih vrata Pragme te uz potporu Ministarstva zdravlja, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva socijalne politike i mladih te Grada Zagreba.