Depresivnost u adolescentskoj dobi

depresivnost javlja u adolescentskoj dobi_fotografija

Kada se depresivnost javlja u adolescentskoj dobi, to je neugodno iskustvo, ne samo za osobu koju pogađa, već i za ostale članove obitelji. Mlade osobe nerijetko nisu sposobne objasniti kako se osjećaju, a roditelji često nisu educirani za prepoznavanje simptoma.

Najčešći znakovi depresije u djece i mladih su: promjena teka uz promjenu težine, promjene u navikama spavanja, gubitak zanimanja za omiljene aktivnosti, umor, osjećaj krivnje, nesposobnost koncentriranja i donošenja odluka, osjećaj beznađa i bespomoćnosti, suicidalne misli i pokušaji, razdražljivost, prigovaranje, osjećaj dosade, često ljutnja (usmjerena ne sebe ili na druge), smetnje ponašanja (destruktivnosti i mrzovolja), nemir, osjećaj manje vrijednosti. Jedan od prvih znakova depresije je i popuštanje u školi, izbjegavanje škole, zatim promjene sna i apetita, socijalno povlačenje, tjelesne poteškoće (glavobolje, bolovi u trbuhu), otupjelost, očaj, buntovno ponašanje, zlouporaba sredstava ovisnosti, zanemarivanje izgleda i promjene ličnosti (Živković, 2006).

Djevojčice su u adolescenciji čak dvostruko češće zahvaćene depresivnim simptomima. Depresija se kod adolescenata može javiti kao posljedica gubitka slike o sebi ili pak stresnih događaja, prerane separacije i pratećih osjećaja usamljenosti, bespomoćnosti i frustracije. Značajan izvor stresa predstavlja postizanje samostalnosti u odnosu na obitelj, ali i potraga za novim izvorima ljubavi i budućim zanimanjem. Adolescenti napuštaju fantaziju o neranjivosti, zbog čega se javlja zbunjenosti, agresivni i neprijateljski osjećaji, nerijetko i destruktivnost.

Ekstremni oblik krize u ovom periodu može dovesti i do pokušaja samoubojstva koji se može protumačiti kao očajnički poziv u pomoć, te izraz krajnje nemoći. Upravo je samoubojstvo jedan od vodećih uzroka smrti adolescenata, uz nesreće i ubojstva (Wenar, 2003). Neka istraživanja ističu kako oko 70 % samoubojica pokazuje antisocijalno ponašanje, pa možemo zaključiti kako su poremećaji ophođenja prediktivni gotovo koliko i sama depresija.

Pokušaju samoubojstva kod adolescenata prethode dugotrajni problemi od ranog djetinjstva, koji se samo pogoršavaju tijekom razvoja. Uslijed toga, može doći do izolacije, povlačenja i depresivnosti, odnosno osjećajem beznađa. Kao glavni čimbenici rizika ističu se impulzivnost, budući da se procjenjuje kako je oko 75 % samoubojstava neplanirano; zatim problemi u školi, slab školski uspjeh, socijalna izolacija, loši obiteljski odnosi, nerazvijene vještine rješavanja problema, rigidno mišljenje, psihotični simptomi ali i oponašanje vršnjaka (tzv. serijska samoubojstva).

Potrebno vam je savjetovanje? Javite nam se na pragma@udruga-pragma.hr i zatražite pomoć stručnjaka. Sve usluge su besplatne zahvaljujući potpori Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Grada Zagreba.

Fotografija: https://welldoing.org/article/depressing-instead-depression